U Hrvatskoj u jednom danu 24 osobe umru od iznenadnog srčanog zastoja, a procjenjuje se da od 100 osoba koje dožive iznenadni srčani zastoj, preživi njih tek 5 do 10. Jedini postupak koji u takvoj situaciji može spasiti život jest pozivanje hitne medicinske pomoći i započinjanje postupka oživljavanja
Svjetski dan prve pomoći obilježava se svake godine druge subote u rujnu, a organizira ga Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
Cilj ovog dana je podizanje svijesti o važnosti prve pomoći i educiranje javnosti o osnovnim tehnikama koje mogu spasiti živote u hitnim situacijama.
Prva pomoć podrazumijeva hitnu medicinsku intervenciju koja se pruža osobi povrijeđenoj ili iznenada oboljeloj, prije nego što stigne stručna medicinska pomoć. Ova pomoć može značajno smanjiti rizik od trajnih posljedica ili smrti u slučajevima kao što su srčani udari, krvarenja, nesvjestice, gušenja, teške povrede ili nezgode.
Obilježavanje Svjetskog dana prve pomoći uključuje brojne edukativne radionice, obuke i simulacije koje vode stručnjaci iz oblasti prve pomoći. Crveni križ i druge srodne organizacije organiziraju javne događaje kako bi ljudi naučili kako pravilno reagirati u kriznim situacijama.
U Hrvatskoj u jednom danu 24 osobe umru od iznenadnog srčanog zastoja, a procjenjuje se da od 100 osoba koje dožive iznenadni srčani zastoj, preživi njih tek 5 do 10. Jedini postupak koji u takvoj situaciji može spasiti život jest pozivanje hitne medicinske pomoći i započinjanje postupka oživljavanja.
Kao i u mnogim europskim zemljama, prosječno vrijeme potrebno hitnoj medicinskoj pomoći da stigne do osobe sa srčanim zastojem u Hrvatskoj iznosi 13 minuta. Ako joj se ne pruži odmah pomoć, osoba neće preživjeti jer već nakon 4 minute srčanog zastoja dolazi do nepovratnog oštećenja mozga, a nakon 10 minuta osoba gotovo da i nema šanse za preživljavanje.
Evo nekoliko osnovnih stvari koje bi svi trebali znati o pružanju prve pomoći
Zaštititi sebe i druge: prije nego pristupite unesrećenom, provjerite je li okolina sigurna. Nemojte se izlagati opasnosti, jer bi to moglo dovesti do dodatnih povreda.
Procijeniti stanje unesrećenog: provjerite svijest osobe, disanje i puls. Ako osoba ne reagira i ne diše, odmah započnite oživljavanje (CPR).
Pozvati pomoć: przo pozovite hitnu službu. Pružanje prve pomoći ne zamjenjuje stručnu medicinsku pomoć, ali može stabilizirati stanje dok stručnjaci ne stignu.
Osnovne vještine prve pomoći
CPR (Kardiopulmonalna reanimacija): ova tehnika spašava život kod osobe koja je prestala disati ili joj je srce prestalo kucati. Sastoji se od naizmjeničnog pritiskanja prsnog koša (30 kompresija) i umjetnog disanja (2 udaha), ako ste obučeni.
Zaustavljanje krvarenja: ako osoba obilno krvari, prvo je potrebno pritisnuti ranu sterilnim zavojem ili čistim komadom tkanine kako bi se zaustavilo krvarenje. Povišavanje zahvaćenog područja može pomoći u smanjenju protoka krvi.
Gušenje: ako osoba ne može disati zbog začepljenja dišnog puta, tehnika Heimlichovog zahvata (pritisak na gornji dio abdomena) može pomoći uklanjanju prepreke.
Opekotine: opečeni dio tijela treba hladiti hladnom tekućom vodom najmanje 10 minuta. Nikada nemojte nanositi led, masnoće ili druge supstance na opekotinu.
Povrede: imobilizirajte povrijeđeni dio tijela ako sumnjate na prijelom i izbjegavajte pomicanje unesrećenog dok ne dođe stručna pomoć.
Prepoznavanje hitnih stanja
Infarkt: osoba može osjećati jak pritisak ili bol u grudima, kratkoću daha, znojenje, bol u rukama, vratu ili leđima. Brza reakcija i pozivanje hitne pomoći su ključni.
Moždani udar: ako osoba ima iznenadne poteškoće s govorom, paralizu jedne strane lica ili tijela, vrtoglavicu ili jaku glavobolju, brzo reagirajte i pozovite pomoć.
Šok: znakovi uključuju blijedu kožu, hladan znoj, slab puls i ubrzano disanje. Osobu treba položiti na leđa, podići noge i održavati je toplom dok pomoć ne stigne.
Prva pomoć kod djece
Djeca često trebaju prilagođene tehnike prve pomoći zbog svoje veličine i različitih uzroka hitnih stanja, kao što su gušenje, utapanje ili povrede glave. Važno je biti svjestan specifičnih tehnika za pružanje prve pomoći kod djece, poput blažih kompresija kod CPR-a.
Osnovni pribor za prvu pomoć je sterilni zavoji i flasteri, škare, pinceta, dezinfekcijska sredstva (alkohol, antiseptik), elastični zavoji za imobilizaciju, toplomjer, mast za opekotine, sredstvo protiv uboda insekata
Ovaj dan naglašava da svaka osoba može postati ‘prvi odgovor’ u hitnim situacijama ako posjeduje osnovno znanje o prvoj pomoći, čime može spasiti život prijatelju, članu obitelji, kolegi ili prolazniku.
