Parkinsonova bolest je teško i progresivno stanje koje napada središnji živčani sustav, a uzrokuje niz motoričkih teškoća kod oboljelih, kao što su tremor, ukočenost mišića i slaba pokretljivost. Parkinson najviše pogađa ljude starije od 50 godina, ali u današnje vrijeme sve češće obolijevaju i ljudi mlađe životne dobi.
Znanstvenici s Tehnološkog sveučilišta Chalmers u Švedskoj i Sveučilišta u Oslu u Norveškoj su u novoj studiji, koja se bavi s DNK i prilagođavanjima stresu, otkrili kako bi se krvnim testom u budućnosti moglo spoznati rane znakove parkinsonove bolesti godinama prije nego se bolest manifestira kod pacijenta, piše ScienceAlert.
Istraživači su pronašli biomarkere u krvi koji su povezani s mehanizmima kod ljudi kojima je dijagnosticiran rani oblik Parkinsonove bolesti.
Kako tvrde znanstvenici, pomoću ovih nalaza mogle bi se razviti nove metode za rano otkrivanje bolesti i razvitak učinkovite terapije za sprečavanje njezinog razvitka.
– Istaknuli smo biomarkere koji vjerojatno odražavaju neke od ranih bioloških karakteristika bolesti i pokazali da se mogu mjeriti u krvi. Ovo otvara put širokim testovima probira putem uzoraka krvi; isplativoj i lako dostupnoj metodi – kazala je biostatističarka na Sveučilištu u Oslu, Annikka Polster.
S napredovanjem Parkinsonove bolesti neuroni koji proizvode dopamin odumiru. To dovodi do znatnog smanjenja motoričkih funkcija, te slabijih kognitivnih funkcija kao što su pamćenje i razmišljanje.
Prethodne studije pokazale su kako se to događa zbog smnanjenja otpornosti stanica i problema s održavanjem DNK.
Unutar tri godine istraživači su pratili ekspresiju gena u uzorcima krvi kod 188 zdravih ispitanika, 393 osobe s uznapredovalom Parkinsonovom bolešću i 58 osoba s prodromalnom Parkinsonovom bolešću – one osobe kod kojih se Parkinson u mozgu tek počeo razvijati.
Znanstvenici su usporedili uzorke svih triju skupina te dokazali da varijacije u genima povezanim s popravkom DNK i odgovorima stanica na stres. Rezultirajući učinci na krvne stanice mogu razlikovati zdrave osobe od osoba s prodromalnom Parkinsonovom bolešću s visokom razinom točnosti, u nekim slučajevima i do 91 posto.
Markeri staničnog stresa nisu uočeni u krvi kod osoba kod kojih je Parkinsonova bolest davno dijagnosticirana, dok je kod pacijenata kod kojih se ona tek razvija ponajviše vidljivi znakovi staničnog stresa.
– Pronašli smo važan prozor mogućnosti u kojem se bolest može otkriti prije pojave motoričkih simptoma uzrokovanih oštećenjem živaca u mozgu. Činjenica da se ovi obrasci pokazuju samo u ranoj fazi i više se ne aktiviraju kada bolest dalje napreduje također čini zanimljivim usredotočiti se na mehanizme za pronalaženje budućih tretmana – ističe Polster.
Kada se krenu pojavljivati fizički simptomi Parkinsonove bolesti u vidu tremora, ukočenosti mišića i slabe pokretljivosti, tada je već velika šteta natala u mozgu. Korištenjem preliminarnih testova može se brže početi s liječenjem uzroka Parkinsonove bolesti, dok ista još nije uznapredovala.
