Neke od ključnih tema kojima će se baviti su sudjelovanje u izradi zakonskih i podzakonskih propisa, odnosno rad na što kvalitetnijem tumačenju propisa kako bi njihova provedba bila jasnija i učinkovitija u praksi, pojasnio je predsjednik Koordinacije Nebojša Grmuša
U Hrvatskoj postoji 40-ak tvrtki koje posluju po modelu zaštitnih ili integrativnih radionica, što znači da sve one imaju više od 40 posto zaposlenih osoba s invaliditetom. Pravni propisi koji utječu na njihovo poslovanje teško se tumače te im stvaraju nenadoknadive gubitke.
Iz tog je razloga prošli tjedan u sklopu granske udruge malih i srednjih poduzetnika koja djeluje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca osnovana Koordinacija zaštitnih i integrativnih radionica.
Na osnivačkoj sjednici najviše interesa je izazvala tema definiranja programa Koordinacije pa su u skladu s tim predstavljeni okvirni ciljevi organizacije. Predsjednik, Nebojša Grmuša iz ustanove URIHO, objasnio je čime će se u narednom razdoblju baviti:
– Koordinacija već sada ima 10-ak članova. To su tvrtke koje imaju status zaštitne ili integrativne radionice. Svi oni dugoročno su orijentirani na zapošljavanje osoba s invaliditetom. Ključne teme kojima ćemo se baviti su sudjelovanje u izradi zakonskih i podzakonskih propisa, odnosno rad na što kvalitetnijem tumačenju propisa kako bi njihova provedba bila jasnija i učinkovitija u praksi. Krajnji cilj je veća uključivost nezaposlenih osoba s invaliditetom u svijet rada te razmjena iskustva na svim razinama – naglasio je Grmuša.
Koordinacija ima i tri dopredsjednika i to Tajanu Gotal iz tvrtke Ivančica, Zvonka Merkaša iz PapirO centra te Anju Macan iz tvrtke Macan.
– Koordinacija će se, kao sastavni dio HUP-a koja ima status socijalnog partnera, obratiti nadležnom Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te zatražiti održavanje prvog zajedničkog sastanka. Zalagat će se za izgradnju inkluzivnog tržišta rada te uputiti konstruktivne prijedloge vezano uz djelatnost zaštitnih i integrativnih radionica – poručuju osnivači te dodaju kako se zaista vesele početku rada te su sigurni da je ovo korak prema inkluzivnom povezivanju trokuta – zaštitnih i integrativnih radionica, poslodavaca te nadležnih institucija.
Inače, integrativne radionice mogu biti ustanove ili trgovačka društva koje zapošljavaju osobe s invaliditetom na temelju nalaza i mišljenja Centra za profesionalnu rehabilitaciju. Integrativna radionica mora imati zaposleno najmanje 40 posto osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih.
Zaštitna radionica je ustanova ili trgovačko društvo koje osigurava zaštitna radna mjesta za osobe s invaliditetom za koje je nalazom ili mišljenjem Centra za profesionalnu rehabilitaciju utvrđeno da su zapošljive samo na zaštitnim radnim mjestima, no zbog svog invaliditeta mogu postići od 30 do 70 posto radne učinkovitosti.
Zaštitna radionica mora imati najmanje pet zaposlenih, a od ukupnog broja zaposlenih najmanje 51 posto moraju biti osobe s invaliditetom, od kojih 20 posto radnika mora biti zaposleno na zaštitnim radnim mjestima.
