Hrvatska je u samom vrhu zemalja s najvećom trenutačnom prevalencijom pušenja cigareta. Zabrinjavajuća je činjenica da mladi počinju pušiti u dobi od 13 do 16 godina. Stoga je nužna jača međusektorska suradnja te učinkovito provođenje odgojno-obrazovnih i zdravstvenih aktivnosti u cilju prevencije ovisnosti o duhanskim proizvodima
Aktualni trendovi i programi u području prevencije pušenja predstavljeni su 18. veljače na okruglom stolu koji je organizirao Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dan bez duhanskog dima.
Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Željko Petković naveo je da u Hrvatskoj gotovo 38 posto odraslih građana puši cigarete, a udio pušača u dobi od 25 do 34 godine prelazi 40 posto. Oko 44 posto učenika barem je jednom probalo e-cigarete.
Petković je istaknuo da se u Hrvatskoj provode razne mjere za smanjenje pušenja. Među tim mjerama su i različite kampanje, uključujući obilježavanje ‘Dana bez duhanskog dima’. Pri HZJZ-u djeluje ‘Nacionalna info linija za ovisnosti’ i ‘Bijeli telefon: Odvikavanje od pušenja’, besplatna telefonska linija 0800 799 za informacije i praktične savjete vezano uz prestanak pušenja. U zdravstvenom sustavu dostupni su i programi potpore prestanku pušenja, kao što su škole nepušenja, savjetovanja i terapijski pristupi za osobe koje žele prestati pušiti.
Globalne trendove vezano uz pušenje predstavila je Smilja Golomejić iz Službe za ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije više od 8 milijuna ljudi u svijetu umre od posljedica aktivnog ili pasivnog pušenja. S izravnom uporabom duhana povezano je više od 7 milijuna smrti, a oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva povezano je s pasivnim pušenjem.
Procjenjuje se da je u 2024. godini približno 1,2 milijarde ljudi koristilo duhan, dok ih je 2000. godine bilo oko 1,38 milijardi. Od 1 do 5 odraslih, odnosno oko 20 posto, i dalje koristi duhan i slične proizvode. Više od 100 milijuna ljudi u svijetu koristi e-cigarete. Ove cigarete koristi najmanje 86 milijuna odraslih, a najmanje 15 milijuna djece u dobi od 13 do 15 godina.
Golomejić je navela šest ključnih mjera za smanjenje uporabe duhana i zaštitu stanovništva od štetnih posljedica pušenja. To su praćenje uporabe duhana i provedbe preventivnih politika, zaštita ljudi od duhanskog dima, pružanje pomoći pri prestanku pušenja, upozoravanje na opasnosti duhana, provođenje zabrane oglašavanja, promocije i sponzorstva duhana te povećanje poreza na duhan.
Jednu od ovih mjera 2007. godine efikasno su provodile 44 države, dok je 2024. barem jednu mjeru provodilo 155 država. Sve više država koristi mjeru povećanja poreza na duhan.
Marko Jakopović iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac govorio je o bolestima povezanim s pušenjem.
– Poznato je da pušenje uzrokuje rak pluća, a manje je poznata činjenica da je i rak mokraćnog mjehura povezan s pušenjem. Preko 90 posto osoba koje imaju rak mokraćnog mjehura su pušači ili bivši pušači. Karcinomi debelog crijeva, raka maternice, želuca, glave i vrata povezani su s pušenjem. Kod pušača su veći izgledi za razvoj dijabetesa – pojasnio je Jakopović.
Pušenje utječe i na smanjenje fertiliteta. Ukoliko majka puši tijekom trudnoće ili je pasivni pušač, djeca se rađaju s nižom porođajnom težinom. Povećan je rizik i od iznenadne smrti novorođenčadi ako je majka pušila tijekom trudnoće ili nastavi pušiti nakon poroda. Jakopović je zaključio da pušenje smanjuje život osobe za deset godina.
Vjekoslava Amerl Šakić iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine istaknula je kako je nedavno osnovana Udruga za zdravstvenu pismenost. Cilj projekta je upoznati liječnike i pacijente o pušenju, novim oblicima konzumacije nikotina i povezanim štetnostima. Izdan je i vodič za pomoć u liječenju ovisnosti o pušenju, a dostupan je na web stranici www.zdravstvena-pismenost.hr.
Na važnost prevencije pušenja kod djece i mladih ukazala je ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Katarina Milković. Naglasila je da Agencija kontinuirano podržava škole u jačanju zdravstvene pismenosti, unaprjeđenju preventivnih programa i osnaživanju mladih za odgovorno donošenje odluka.
– Provodimo sustavnu edukaciju odgojno-obrazovnih djelatnika u cilju razvijanja kompetencija za rad s učenicima vezano uz preventivne programe u odgojno-obrazovnim ustanovama. Uključivanje odgojno-obrazovnih sadržaja koji razvijaju kritičko promišljanje i otpornost na rizična ponašanja jedan je od ključnih čimbenika za smanjenje konzumacije duhanskih proizvoda kod učenika – pojasnila je Milković.
