Iako prehrana nije jedini ni glavni uzrok noćnih mora, ona svakako može imati utjecaj. Kombinacija emocionalnog stanja, kvalitete sna i prehrambenih navika oblikuje našu snenu stvarnost
Noćne more su intenzivne, uznemirujuće i često vrlo realistične slike koje se javljaju tijekom sna, najčešće u fazi REM spavanja (rapid eye movement). Iako su česte kod djece, mogu se javljati i kod odraslih, osobito u razdobljima stresa, tjeskobe ili nakon traumatskih iskustava. Ipak, sve češće se spominje i moguća povezanost noćnih mora s prehranom, odnosno s time što i kada jedemo.
Znanstvenici još uvijek istražuju točan mehanizam nastanka noćnih mora, ali poznato je da se one povezuju s povećanom moždanom aktivnošću tijekom REM faze sna. Tijekom te faze mozak procesira emocije, sjećanja i stres, a ako je osoba pod emocionalnim pritiskom, ta obrada može rezultirati vrlo živopisnim, katkad i zastrašujućim snovima.
Prehrana može igrati važnu ulogu u tome kako spavamo i što sanjamo. Neka istraživanja pokazuju da kasni obroci, osobito oni bogati mastima, šećerima i začinima, mogu povećati tjelesnu temperaturu i ubrzati metabolizam, što može utjecati na moždanu aktivnost tijekom sna. Taj poremećaj ritma može potaknuti intenzivnije snove, pa i noćne more.
Osim toga, teška ili masna hrana neposredno prije spavanja može uzrokovati lošu probavu, refluks ili nemiran san, što dodatno povećava šansu za neugodne snove.
Namirnice koje sadrže tiramin, poput sireva, čokolade ili prerađenih mesnih proizvoda, mogu stimulirati oslobađanje norepinefrina i drugih neurotransmitera povezanih s budnošću, što može uzrokovati isprekidan san i potencijalno intenzivnije snove.
Također, kofein i alkohol remete kvalitetu sna – kofein može skratiti REM fazu, dok alkohol može dovesti do njenog poremećaja nakon početne faze sna, što rezultira češćim buđenjem i noćnim morama.
Treba napomenuti da ne reagiraju svi jednako na istu hranu. Neki ljudi mogu bez problema pojesti komad pizze u ponoć i spavati mirno, dok će drugi zbog istog obroka imati uznemirujuće snove.
Povezanost prehrane i noćnih mora još uvijek nije potpuno razjašnjena, ali se općenito preporučuje izbjegavanje teške i jako začinjene hrane barem dva do tri sata prije odlaska na spavanje.
Iako prehrana nije jedini ni glavni uzrok noćnih mora, ona svakako može imati utjecaj. Kombinacija emocionalnog stanja, kvalitete sna i prehrambenih navika oblikuje našu snenu stvarnost. Ako se netko učestalo budi iznemiren zbog loših snova, korisno je obratiti pažnju na to što jede, kada ide na spavanje i u kakvom je psihičkom stanju, kako bi se pronašao uzrok i poboljšala kvaliteta sna.
