Europska komisija predstavila je dvije ključne strategije kojima želi osigurati veću otpornost Europske unije na krizne situacije: Strategiju EU-a za stvaranje zaliha i Strategiju za medicinske protumjere
Te inicijative predstavljaju prvi konkretan iskorak u okviru šireg programa Unije pripravnosti, a cilj im je osigurati da osnovna dobra i medicinska oprema budu dostupni građanima i gospodarstvima u svakom trenutku, osobito tijekom izvanrednih situacija kao što su pandemije, prirodne katastrofe, energetske krize ili oružani sukobi.
Strategija stvaranja zaliha temelji se na jačanju suradnje između država članica i uspostavi europske mreže za koordinaciju skladištenja osnovnih potrepština poput hrane, vode, goriva i lijekova. Time se prvi put uvodi sveobuhvatan pristup na razini cijele Unije.
Osim razmjene informacija i zajedničkog planiranja, ova strategija podrazumijeva i širenje postojećih europskih zaliha kroz mehanizme kao što je rescEU te unapređenje prometa i logistike kako bi se u kriznim situacijama moglo brzo reagirati. Strategija također promiče suradnju s privatnim sektorom i obrambenim strukturama kako bi se resursi koristili što učinkovitije i brže.
Predstavljajući novu strategiju, izvršna potpredsjednica Europske komisije za socijalna prava i pripravnost Roxana Mînzatu izjavila je da je cilj ovih mjera jasan – zaštititi ljude. Naglasila je kako je pripravnost zajednička odgovornost svih članica Unije te da suradnja može donijeti stvarne rezultate.
– Bez obzira na to je li riječ o prirodnim katastrofama ili biološkim prijetnjama, moramo osigurati dostupnost osnovnih dobara – poručila je Mînzatu. Dodala je da nova mreža pomoći neće samo unaprijediti razumijevanje potreba u pogledu stvaranja zaliha, već i osigurati bolju iskoristivost sredstava. Istaknula je i da zdravstvena sigurnost mora biti u središtu europskog djelovanja, posebno u kontekstu sve češćih prijetnji, poput pojave novih bolesti i otpornosti na antibiotike.
– Ove mjere jačaju našu stratešku autonomiju – poboljšanjem vlastitih rezervi i proizvodnje činimo se manje ovisnima kada je to najvažnije – zaključila je.
Druga strategija, usmjerena na medicinske protumjere, odgovor je na sve veće prijetnje po javno zdravlje, uključujući pojavu novih zaraznih bolesti, porast antimikrobne otpornosti, klimatske promjene te gubitak bioraznolikosti. Komisija ovom strategijom želi ubrzati istraživanje, razvoj i distribuciju cjepiva, antibiotika, antivirusnih lijekova i drugih medicinskih alata koji spašavaju živote.
Poseban naglasak stavljen je na unapređenje pristupa inovativnim rješenjima, poticanje javnih i privatnih ulaganja, osiguranje dovoljne proizvodnje na europskom tlu te uspostavu pouzdanih sustava ranog upozoravanja, uključujući praćenje otpadnih voda.
Povjerenica za ravnopravnost, pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib istaknula je da su ove strategije odgovor na sve složenije globalno okruženje i ključan korak u jačanju europske obrane od novih prijetnji.
– Ove inicijative potvrđuju našu predanost zaštiti sigurnosti, zdravlja i dobrobiti svih europskih građana – kazala je Lahbib. Dodala je kako se jačanjem otpornosti ne štite samo osnovne zalihe i medicinski resursi, već se i osnažuju zajednice da s većim povjerenjem pristupe budućim izazovima.
Obje strategije oslanjaju se na preporuke iz izvješća Niinistö te nastoje objediniti dosadašnje sektorske napore i osigurati bolje povezivanje nacionalnih i europskih kapaciteta.
Kombiniranjem centraliziranih rezervi na razini Unije s doprinosima država članica i potporom javno-privatnih partnerstava, Komisija želi izgraditi sustav koji je učinkovit, prilagodljiv i financijski održiv.
Konačni cilj je stvoriti otpornu Europsku uniju spremnu na sve prijetnje koje bi mogle ugroziti zdravlje njezinih građana i stabilnost njezina gospodarstva.
