Connect with us

Vijesti

Bjelovarsko-bilogorska županija financirat će projekte udruga OSI

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje ruku osobe koja drži kotač invalidskih kolica. Osoba nosi sivu jaknu i bež hlače. Kotač invalidskih kolica je srebrne boje s crnom gumom. Na slici se vidi dio mehanizma invalidskih kolica, uključujući žbice i okvir.
Foto: Pixabay

Cilj je dodjela financijskih sredstava u sklopu aktivnosti usmjerenih na unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom. Time se nastoji poboljšati uvjete života i rada osoba s invaliditetom te osigurati njihovu veću uključenost u društvo

Poslušaj članak

Bjelovarsko-bilogorska županija raspisala je javni poziv za financiranje programa i projekata udruga osoba s invaliditetom za 2025. godinu.

Odluku o raspisivanju donio je župan Bjelovarsko-bilogorske županije 3. veljače 2025. godine, a cilj je dodjela financijskih sredstava u sklopu aktivnosti usmjerenih na unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom. Time se nastoji poboljšati uvjete života i rada osoba s invaliditetom te osigurati njihovu veću uključenost u društvo.

Za provedbu ovog javnog poziva planirano je ukupno 30.000 eura, a sredstva su osigurana u Proračunu Bjelovarsko-bilogorske županije za 2025. godinu.

Pravo prijave imaju udruge osoba s invaliditetom sa sjedištem na području županije, koje su upisane u Registar udruga i Registar neprofitnih organizacija, uredno podmiruju porezne i druge obveze prema državnom i županijskom proračunu te vode transparentno financijsko poslovanje u skladu s propisima o računovodstvu neprofitnih organizacija.

Također, udruge koje prijavljuju projekte ne smiju osiguravati sredstva iz drugih izvora za iste aktivnosti, a protiv njihovih odgovornih osoba ne smije se voditi kazneni postupak.

Sredstva se mogu dodijeliti za aktivnosti usmjerene na organiziranje i unapređivanje izvaninstitucionalne skrbi radi potpune uključenosti djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u društvenu zajednicu.

Također, financirat će se projekti koji osiguravaju mobilnost djece s teškoćama i osoba s invaliditetom, unapređuju njihovo zdravlje, promiču i osiguravaju zaštitu njihovih prava, štite ih od nasilja i diskriminacije te podižu razinu svijesti o njihovim pravima.

Osim toga, poticat će se i omogućavati njihovo sudjelovanje u javnom životu, kulturi i sportu. Sve aktivnosti moraju biti realizirane tijekom 2025. godine.

Javni poziv otvoren je od dana objave na internetskim stranicama Bjelovarsko-bilogorske županije, a prijave su moguće do 7. ožujka 2025. godine.

Sve dodatne informacije vezane uz Javni poziv, zainteresirane osobe mogu dobiti u Upravnom odjelu za zdravstvo, demografiju i mlade Bjelovarsko-bilogorske županije na broj telefona 043/221-935 ili elektroničkim putem na adresu: monika.gregoric@bbz.hr.

Više o natječaju doznajte ovdje.

Vijesti

Inkluzija kao strateški okvir upravljanja stresom i prevencije burnouta

Objavljeno

/

Napisao/la:

Velika konferencijska dvorana ispunjena sudionicima koji sjede na bež stolicama i prate predavanje. Na pozornici se nalaze dvije osobe, jedna govori za govornicom, a druga sjedi za stolom. Na zidu iza njih projicirane su dvije prezentacije s naslovom "UTVRĐIVANJE PRAVA NA NAKNADU ZA TROŠAK PRIJEVOZA". Rasvjeta u dvorani je jaka, a atmosfera profesionalna i usmjerena na edukaciju. Većina sudionika su žene.
Foto: Nacionalni centar za karijere, inkluziju i održivi razvoj

Na Konferenciji za ravnatelje, tajnike i računovođe ustanova u obrazovnom sektoru, srednjem i visokom školstvu Republike Hrvatske, održanoj od 19. do 22. svibnja 2025. u Splitu, Andreja Marcetić, voditeljica Nacionalnog centra za karijere, inkluziju i održivi razvoj, održala je izlaganje na temu upravljanja stresom i prevencije burnout sindroma na radnom mjestu

U svom izlaganju Marcetić je predstavila znanstvene i praktične strategije za očuvanje mentalnog zdravlja zaposlenika, s posebnim naglaskom na inkluziju kao temelj suvremenih radnih i obrazovnih politika. U središtu njenog izlaganja bila je ideja da zdravo radno okruženje ne proizlazi samo iz individualne odgovornosti, već iz strateškog pristupa upravljanja ljudskim potencijalima koji uključuje mentalno zdravlje, podršku menadžmenta i kulturu uvažavanja različitosti.

Posebno je istaknuta uloga Nacionalnog centra u razvoju i implementaciji programa koji povezuju područja obrazovanja, rada i održivog razvoja. Centar aktivno surađuje s institucijama na lokalnoj i nacionalnoj razini u promicanju inkluzivnih praksi, edukacija o mentalnom zdravlju i izgradnji organizacijske otpornosti.

U kontekstu obrazovanja, pitanje mentalnog zdravlja i upravljanja stresom ne tiče se samo osobnog blagostanja zaposlenika – ono je i pitanje kvalitete sustava. Radno okruženje, posebno u ustanovama koje djeluju u zahtjevnom sektoru obrazovanja, može biti snažan izvor stresa. Ukoliko se tim stresom ne upravlja pravovremeno i učinkovito, on vrlo lako prelazi u stanje tzv. burnout sindroma – emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti koja može imati dugoročne posljedice ne samo za pojedince, već i za timove, institucije i zajednicu u cjelini.

Mentalno zdravlje zaposlenika, kako je naglasila Marcetić, ključno je za održavanje produktivnosti, timske suradnje i pozitivne radne dinamike. Prekomjeran i kroničan stres može dovesti do ozbiljnih psiholoških i fizičkih problema – poput anksioznosti, depresije i osjećaja potpune iscrpljenosti. Uzroci stresa su mnogostruki i kompleksni. Među najčešćima su prekomjerno radno opterećenje, nedostatak kontrole nad vlastitim zadacima, nerazjašnjene uloge i očekivanja, isključivanje, onemogućavanje napredovanja i stručnog usavršavanja, mobbing te izostanak emocionalne i profesionalne podrške. U obrazovanju, koje često djeluje pod pritiskom društvenih očekivanja, reformi i ograničenih resursa, ovi uzroci dolaze do izražaja još snažnije. U takvom kontekstu, potreba za inkluzivnim pristupom – onim koji prepoznaje različite potrebe zaposlenika, potiče međusobnu podršku i uvažava različitosti – postaje ključna.

Upravo zato Nacionalni centar za karijere, inkluziju i održivi razvoj zagovara integrirani pristup prevenciji stresa – onaj koji kombinira organizacijske i individualne strategije. Organizacijske strategije uključuju uspostavu ravnoteže između posla i privatnog života kroz fleksibilno radno vrijeme i mogućnost rada na daljinu, jasno definiranje ciljeva i komunikaciju unutar timova, sustavnu podršku zaposlenicima kroz savjetovanja i mentorstvo, te razvijanje pozitivne radne kulture utemeljene na poštovanju, povjerenju i suradnji. S druge strane, individualne strategije su usmjerene na osnaživanje samih zaposlenika. Uključuju tehnike opuštanja, poput meditacije i disanja, redovitu fizičku aktivnost, učinkovito upravljanje vremenom te postavljanje granica između poslovnog i privatnog života. Naučiti reći ‘ne’ kada je to potrebno i tražiti pomoć ne bi smjelo biti znak slabosti, već dio kulture brige o sebi i drugima.

Inkluzivno vodstvo i zdrava radna kultura – temelj otpornosti i razvoja

Ključnu ulogu u oblikovanju pozitivne radne klime imaju upravo menadžeri. Njihova sposobnost aktivnog slušanja, prepoznavanja truda zaposlenika i pružanja kontinuirane profesionalne podrške snažno utječe na motivaciju, osjećaj pripadnosti i ukupno mentalno zdravlje zaposlenika. Redovite pauze, dostupnost psihološke pomoći te promicanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života dodatni su alati koji povećavaju otpornost zaposlenika i jačaju produktivnost radnog tima.

Prevencija burnout sindroma zahtijeva sustavni, interdisciplinarni pristup – od redovitog praćenja opterećenja i evaluacije izvora stresa, do edukacija o mentalnom zdravlju i emocionalnim vještinama. No, pritom je važno naglasiti da inkluzija nije dodatak organizacijskoj kulturi – ona je njezin temelj. Uključivanje različitih perspektiva, osiguravanje jednakih prilika i poticanje osjećaja pripadnosti temelj su zdravih i otpornih organizacija.

Zaposlenici koji se osjećaju viđeno, poštovano i uključeno manje su podložni stresu i sagorijevanju. Njihova sposobnost da doprinesu punim potencijalom, u atmosferi međusobne podrške i povjerenja, znatno se povećava. Upravo je u tome i ključna uloga Nacionalnog centra za karijere, inkluziju i održivi razvoj – poticanje organizacija da postanu mjesta zdravlja, rasta i međusobne podrške za svakoga, bez obzira na njihove individualne karakteristike, okolnosti ili profesionalne izazove.

Inkluzija kao strateški temelj održivog razvoja i otpornog radnog okruženja

U kontekstu sve kompleksnijih izazova suvremenog radnog i obrazovnog okruženja – od porasta mentalnih teškoća do potrebe za prilagodbom radnim uvjetima različitih skupina – inkluzija se nameće kao strateški prioritet, a ne samo moralna ili socijalna vrijednost. Organizacije koje ozbiljno pristupaju pitanju zaštite mentalnog zdravlja, međuljudskih odnosa i psihološke sigurnosti grade temelje za dugoročnu otpornost, inovativnost i stabilnost.

Zato se inkluzivne prakse ne smiju promatrati kao izolirani projekti, već kao integrirani elementi strateškog upravljanja ljudskim potencijalima, organizacijske kulture i održivog razvoja. Ulaganje u mentalno zdravlje zaposlenika, podršku menadžmenta, fleksibilne modele rada i razvoj emocionalnih vještina ključno je za kvalitetan rad, zadovoljstvo i smanjenje fluktuacije.

Nacionalni centar za karijere, inkluziju i održivi razvoj svojim djelovanjem upravo to i promiče – razvoj inkluzivnih, zdravih i podržavajućih radnih zajednica utemeljenih na znanju, dijalogu i suradnji. Kroz edukacije, savjetovanja i strateško partnerstvo sa sektorima obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva i uprave, Centar potiče promjene koje dugoročno donose korist pojedincima, institucijama i društvu u cjelini.

– Inkluzija ne predstavlja fakultativan aspekt organizacijske kulture, već njezinu strateški utemeljenu jezgru. U suvremenim društveno-gospodarskim uvjetima obilježenima visokom dinamikom tržišta rada, demografskim promjenama i rastućim psihosocijalnim rizicima, inkluzivni pristupi nisu samo reaktivna mjera, već nužan uvjet za izgradnju otpornih, inovativnih i socijalno održivih radnih zajednica. Empirijski i teorijski utemeljeni modeli pokazuju da radna okruženja koja sustavno implementiraju principe uključivosti – pri čemu zaposlenici imaju osjećaj prepoznatosti, podržanosti i ravnopravnog sudjelovanja – značajno smanjuju razinu institucionalnog stresa, preveniraju sindrom izgaranja (burnout) i doprinose razvoju organizacijske otpornosti, socijalne kohezije i stabilnosti sustava. Slijedom toga, inkluzija i promocija mentalnog zdravlja trebaju biti integralni dijelovi nacionalnih razvojnih politika, strateških dokumenata o radu i obrazovanju, te modela upravljanja ljudskim potencijalima, kako bi se osigurala dugoročna održivost, konkurentnost i pravednost radnih sustava u 21. stoljeću – istaknula je Andreja Marcetić, voditeljica Nacionalnog centra za karijere, inkluziju i održivi razvoj.

Zaključno, Konferenciju su organizirali UTIRUŠ i Kovačić konzalting, a okupila je više od 300 sudionika iz svih dijelova Hrvatske. Kroz niz izlaganja i rasprava, tema mentalnog zdravlja, upravljanja stresom i izgradnje inkluzivne organizacijske kulture istaknula se kao jedno od ključnih strateških pitanja za budućnost obrazovnog sustava i učinkovito upravljanje ljudskim resursima. Jasno je da bez sustavne brige o dobrobiti zaposlenika i integracije inkluzivnih vrijednosti u sve razine upravljanja, nije moguće osigurati održivost, kvalitetu i otpornost obrazovnih institucija u suvremenom kontekstu.

Izvor: Nacionalni centar za karijere, inkluziju i održivi razvoj

Nastavite čitati

Vijesti

Sezonski rad privlači sve više ljudi

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fokusirana slika žutog koktela u visokoj čaši s ledom, slamkom i ukrasom od narančine kore i limuna, postavljenog na bijelu papirnatu salvetu na šanku. U pozadini, zamućena figura barmenice koja se smije i drži shaker, pripremajući piće. Ambijent je noćni bar s policama punim raznih boca, osvijetljenih plavičastim svjetlom.
Foto: Pixabay

Radnici za nadolazeću sezonu očekuju veće plaće – prosječno 1390 eura neto, što je 6% više nego lani. Konobari traže 1561 euro (+40%), kuhari 1703 eura (+33%), a sobari minimalno 1287 eura (+46%)

S približavanjem turističke sezone, zanimanje radnika za sezonske poslove ubrzano raste.

Potvrdilo je to i ovogodišnje izdanje najvećeg online sajma poslova u turizmu i sezoni Sezonac.hr, koji je organizirala Alma Career Croatia, a na kojem je broj prijava kandidata na sezonske poslove skočio za 20% u odnosu na prošlu godinu.

No, što motivira radnike da prihvate sezonski posao? Koji faktori su im najvažniji pri odabiru posla? I s kakvim ih plaćama potencijalni poslodavci mogu privući?

Sezonski rad kao sastavni dio karijere

Istraživanje provedeno tijekom sajma Sezonac.hr, u kojem je sudjelovalo više od 450 ljudi, otkriva da rad u sezoni nije iznimka, već pravilo – čak 73% radnika u Hrvatskoj barem jednom je imalo sezonski angažman, potvrđujući njegovu važnu ulogu u njihovu karijernom putu.

Većina njih ‘sezonu’ je odradila tijekom srednjoškolskih odnosno fakultetskih dana (30%) ili su, pak, sezonske poslove prihvaćali tijekom pauza između stalnih poslova (26%).

Zanimljivo, 30% ljudi je prihvatilo sezonski posao u nadi da će im se pružiti prilika za stalno zaposlenje, dok trećina (32%) radnika ističe kako im takav način rada u potpunosti odgovara.

Sigurna plaća i smještaj – ključni faktori pri odabiru poslodavca

Djelatnici na sezonski rad nerijetko dolaze iz različitih krajeva Hrvatske i regije, a u posljednje vrijeme i cijelog svijeta, stoga ne čudi podatak kako su sigurna primanja (46%) i osiguran smještaj (38%) od presudne važnosti prilikom odabira poslodavca.

Zanimljivo je da je visina plaće tek na trećem mjestu, dok su slobodni dani, radno vrijeme  i lokacija na kojoj će raditi posao nešto manje važni kod ovog tipa zaposlenja.

U prosjeku, najviše radnika sezonski angažman pronalazi u ugostiteljstvu (64%), dok je značajan dio ljudi radio u prodaji (25%) te turizmu i administraciji (24%).

Prednosti i izazovi sezonskog rada

Glavna prednost sezonskog rada za većinu ispitanika (67%) je stjecanje novih znanja i vještina, dok 53% njih ističe višu plaću u odnosu na cjelogodišnje poslove. Dodatno, 52% ispitanika navodi priliku za upoznavanje novih ljudi, a 41% smatra da je sezonski posao atraktivan i zanimljiv.

Veliki dio ispitanika kao prednost sezonskog posla vidi boravak na moru (40%), dok 41% smatra kako je glavna prednost sezonskog posla to što je sam posao zanimljiv i atraktivan. Tek manji broj ispitanika (4%) navodi kako sezonski posao nema prednosti.

S druge strane, najveći izazov sezonskog rada za gotovo polovicu ispitanika (47%) je njegova kratkotrajnost, dok 32% smatra da su sezonski poslovi previše intenzivni. Također, 21% ispitanika naglašava da bi takav tempo rada trebao biti bolje plaćen, dok 38% njih vidi nedostatak ili lošu kvalitetu smještaja kao ključni problem.

Radnici očekuju znatno veće plaće nego prošle godine

Prema istraživanju, prošle godine sezonski radnici u ugostiteljstvu ostvarivali su prosječnu mjesečnu plaću od 1195 eura, radnici u turizmu su zarađivali 1139 eura, a oni u prodaji 1151 eura. Prosječna dnevna napojnica iznosila je 80 eura.

U međuvremenu, očekivanja radnika po pitanju plaća značajno su porasla. Konkretnije, za nadolazeću sezonu, ispitanici očekuju u prosjeku 1390 eura neto mjesečno, što predstavlja rast od 6% u odnosu na prošlu godinu.

Konobari, primjerice, očekuju 1561 euro, što je čak 40% više od prosječne plaće konobara u 2024. godini, koja je iznosila 1109 eura.

Kuhari traže 1703 eura, što je 33% veće od prošlogodišnjeg prosjeka od 1275 eura. Sobari očekuju minimalno 1287 eura (+46% u odnosu na lanjskih 883 eura). Recepcioneri, s druge strane, očekuju 1447 eura (+32%), prodavači se nadaju mjesečnoj zaradi od 1257 eura (+35%), skladištari traže 1220 eura (+13%), a čistači, pak, očekuju 1500 eura, što je čak 60% više od prošlogodišnjeg prosjeka od 935 eura.

Ovi podaci jasno pokazuju da radnici koji se odlučuju na sezonski rad smatraju kako njihov rad, zbog intenzivnosti i zahtjevnosti, zaslužuje adekvatnu naknadu, a to je jedan od ključnih faktora u odabiru sezonskog posla.

Izvor: MojPosao

Nastavite čitati

Vijesti

SISAK Navratite na kavu s kromosomom viška

Objavljeno

/

Napisao/la:

Iz udruge poručuju kako ‘Kavom s kromosom viška i najljepšim osmijehom na svijetu’ žele srušiti stereotipe te senzibilizirati javnost kako bi mladi Down sindromom mogli biti uključeni u radno okruženje

Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije i ove godine obilježava Svjetski dan osoba s Down sindromom poticanjem i promicanjem inkluzije svojih članova u radnom okruženju.

Ukoliko želite upoznati i vidjeti na djelu mogućnosti osoba s Down sindromom dođite danas u Sisak na kavu. Od 17 do 20 sati u Escape baru u ulici Ante Starčevića 13 mladi s Down sindromom preuzet će ulogu konobara poslužujući kavu.

Gosti će imati priliku donirati sredstva za izgradnju nove Sobe čuda, prostora koji će pružiti dodatnu podršku osobama s invaliditetom.

Iz udruge poručuju kako ‘Kavom s kromosom viška i najljepšim osmijeh na svijetu’ žele srušiti stereotipe te senzibilizirati javnost kako bi mladi Down sindromom mogli biti uključeni u radno okruženje.

Svaka poslužena kava bit će više od običnog uživanja u napitku – bit će to gesta podrške, razumijevanja i uključivanja u svakodnevni život i radnu sredinu.

Pozivaju sve građane Siska da se pridruže ovom posebnom događanju jer svaka kava koja se popije na ovaj dan doprinosi izgradnji boljeg društva za sve.

Nastavite čitati

U trendu