Banke hrane imaju ključnu ulogu u podizanju svijesti o siromaštvu i gladi, kao i o važnosti solidarnosti i zajedništva. Svaka donacija sprečava bacanje hrane i pruža dostojanstvenu podršku potrebitima
Kako bi se potaknulo doniranje hrane i smanjilo njezino bacanje, u Hrvatskoj su otvorene Banke hrane. Trenutno ih je devet, a osam ih vode društva Crvenoga križa: Zagreb, Osijek, Karlovac, Koprivnica, Virovitica, Požega, Čakovec te Krapinsko-zagorska županija.
Banke hrane su organizacije koje omogućuju prikupljanje i distribuciju hrane osobama u potrebi. Njihovo djelovanje uključuje suradnju s donatorima, upravljanje informacijskim sustavom za donacije, promociju doniranja hrane te koordinaciju distribucije. Donatori, poput proizvođača i trgovačkih lanaca, doniraju viškove hrane koji se zatim distribuiraju putem sustava Crvenoga križa. Ove aktivnosti ne samo da pomažu socijalno ugroženim skupinama, već i pridonose smanjenju otpada i promoviranju održivog upravljanja resursima.
Prva Banka hrane u Hrvatskoj otvorena je prije više od godinu dana u Zagrebu, pri Gradskom društvu Crvenoga križa Zagreb.
– Banka hrane je nadogradnja našeg postojećeg sustava Socijalnog dućana. Od otvaranja Banke hrane do danas prikupljeno je 225.641,57 kg hrane i neprehrambenih proizvoda, ukupne vrijednosti 616.892,72 eura. Trenutno skrbimo o 675 korisnika, odnosno 376 kućanstava. Paketi hrane korisnicima se dodjeljuju mjesečno, prema prethodno upućenom pozivu – pojasnio je Petar Penava, ravnatelj zagrebačkog Crvenog križa.
Banku hrane vodi i Gradsko društvo Crvenoga križa Osijek. Ravnateljica Martina Hećimović ističe kako su iskustva u prvih devet mjeseci rada pozitivna.
– Svijest o važnosti sprečavanja bacanja hrane i njenog doniranja još nije dovoljno raširena, no centralizirani sustav Banke hrane poboljšao je komunikaciju između donatora i posrednika, omogućio bolje usklađivanje ponude i potražnje te plansku distribuciju krajnjim korisnicima – kazala je.
Unatoč pozitivnim rezultatima, obje Banke hrane suočavaju se s izazovima. Zagrebačka Banka hrane često se suočava s manjkom prehrambenih proizvoda dugog roka trajanja i higijenskih potrepština. Ovaj problem rješava se prijavama na EU fondove, poput FEAD-a.
U Osijeku je glavni izazov financijska održivost.
– Iako je Ministarstvo poljoprivrede podržalo uspostavu i opremanje banaka hrane, svakodnevno vođenje iziskuje značajna sredstva. Redoviti modeli sufinanciranja bili bi od velike pomoći, omogućili bi širenje aktivnosti i unapređenje digitalne platforme za donatore – naglasila je Hećimović.
Korisnici su iznimno zadovoljni jer im je pomoć redovitija i raznolikija.
– Paketi hrane nisu unificirani jer sadržaj ovisi o trenutnim donacijama. Suradnja s donatorima je pozitivna, jer im doniranje viškova hrane pomaže riješiti logističke i financijske izazove – dodao je Penava.
No, na istoku Hrvatske svijest o doniranju hrane još nije dostatno razvijena.
– Veliki proizvođači rijetko doniraju hranu blizu isteka roka trajanja, dok su trgovački lanci nešto aktivniji – istaknula je Hećimović.
Banke hrane imaju ključnu ulogu u podizanju svijesti o siromaštvu i gladi, kao i o važnosti solidarnosti i zajedništva. Svaka donacija sprečava bacanje hrane i pruža dostojanstvenu podršku potrebitima.
Godišnje se u Hrvatskoj baci 71 kilogram hrane po stanovniku, što čini ukupno 286.000 tona hrane, od čega je 106.000 tona jestivo. Najveći dio otpada (76 posto) nastaje u kućanstvima. Projekti poput Banke hrane stvaraju mrežu podrške i pomažu da se hrana tretira kao dragocjen resurs, a ne otpad.
Svaka spašena namirnica doprinosi ne samo pojedincu, već i održivijem društvu.
