Vijesti
Samo 14,3 posto ispitanika debljinu prepoznaje kao kroničnu bolest
Na zagrebačkoj konferenciji o kroničnim nezaraznim bolestima stručnjaci su upozorili na kasno otkrivanje bolesti, financijske prepreke liječenju i potrebu za skrbi prilagođenoj stvarnim životnim mogućnostima pacijenata
Poslušaj članak
Samo 14,3 posto ispitanika debljinu prepoznaje kao kroničnu bolest, dok 94,2 posto podržava potpuno ili djelomično financiranje lijekova za njezino liječenje preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Pokazuju to rezultati istraživanja Hrvatskog društva za kronične bolesti, predstavljeni na konferenciji „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju“, održanoj 5. listopada u Zagrebu.
Istraživanje je provedeno putem društvenih mreža među 328 ispitanika i nije reprezentativno za hrvatsku populaciju. Pri tumačenju rezultata važno je istaknuti i da 64,9 posto sudionika debljinu doživljava kao kombinaciju bolesti i životnih navika. Jednak udio ispitanika smatra da je cijena lijekova prepreka za većinu osoba kojima su potrebni, a 81,1 posto barem je djelomično upoznato s lijekovima za liječenje debljine.
Rezultate je predstavila dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti i moderatorica konferencije. Kroz dva stručna panela sudionici su povezali kronične respiratorne bolesti s metaboličkim i kardiovaskularnim zdravljem, naglašavajući važnost ranog prepoznavanja rizika i liječenja prije razvoja komplikacija.
O ozbiljnosti debljine govorio je izv. prof. prim. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac KB-a Merkur.
– Debljina nije estetski problem. Nije pitanje možete li odjenuti sako ili neku haljinu od prošle godine, nego je riječ o ozbiljnoj bolesti – istaknuo je Rahelić u izjavi uoči konferencije.
Upozorio je da metabolički rizik može početi mnogo prije pojave prvih dijagnoza te da se debljina razvijena u djetinjstvu često nastavlja i u odrasloj dobi.
Doc. dr. sc. Vilma Kolarić, glavna sestra Klinike Vuk Vrhovac, naglasila je da pacijenti debljinu, povišenu glukozu, krvni tlak i masnoće često doživljavaju kao odvojene probleme, premda zajedno povećavaju rizik od kroničnih komplikacija. Zato je, istaknula je, potrebno s pacijentom razgovarati o njegovoj svakodnevici i zajednički dogovoriti ostvarive promjene.
– Ne možemo pacijentu samo reći: morate ovo, ovo i ovo. Treba ga pitati kako živi, kako se hrani i koliko se kreće pa zajedno dogovoriti što možemo napraviti kao prve korake – poručila je Kolarić.
Važnost osobnog plana skrbi posebno je naglasio izv. prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak, specijalist obiteljske medicine. Kod osoba koje žive s više kroničnih bolesti potrebno je povezati skrb i uzeti u obzir ne samo medicinske nalaze nego i redovitost uzimanja lijekova, financijsku dostupnost terapije te podršku obitelji.
Na potrebu prilagođavanja preporuka stvarnim mogućnostima pojedinca upozorila je i dr. sc. Eva Pavić, nutricionistkinja i rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb.
– Održivo je ono što je moguće provesti. Važno je s pacijentom razgovarati, poslušati ga i dati najbolji mogući savjet na temelju anamneze i svih nalaza koje imamo ispred sebe. To je jedini pravi put – istaknula je Pavić.
Konferencija je otvorila i pitanje kasnog otkrivanja kronične opstruktivne plućne bolesti, odnosno KOPB-a. Prof. prim. dr. sc. Gordana Pavliša iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb objasnila je da se bolest razvija postupno, a ljudi zaduhu, kašalj i smanjeno podnošenje napora često pripisuju pušenju ili starenju. Prilagođavajući svakodnevicu simptomima, mogu potražiti pomoć tek kada bolest uznapreduje.
Lovorka Šuman, specijalistica obiteljske medicine Doma zdravlja Zagreb – Istok, naglasila je važnost prepoznavanja rizičnih osoba, spirometrije i kontinuiranog praćenja. Posebno je važna edukacija pacijenata o pravilnom uzimanju terapije i prepoznavanju pogoršanja.
Prim. Ivana Brkić Biloš iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo upozorila je da za kronične respiratorne bolesti još nema posebnog sustavnog nacionalnog programa. Prema njezinim riječima, postojeće javnozdravstvene akcije trebaju stratešku podršku, financijska sredstva i dodatne resurse.
Nutricionistkinja Josipa Matanić iz KBC-a Zagreb istaknula je da povećane energetske potrebe, smanjen apetit i otežano disanje mogu dovesti do gubitka tjelesne, osobito mišićne mase, što dodatno narušava funkcionalnu sposobnost i kvalitetu života. Naglasila je važnost procjene sastava tijela, a ne samo tjelesne mase.
O kardiovaskularnom zdravlju govorila je doc. dr. sc. Diana Rudan iz KB-a Dubrava, upozorivši da ciljne vrijednosti LDL kolesterola ovise o ukupnom riziku pojedinca. Istaknula je i važnost razgovora o koristima i rizicima terapije, osobito u okolnostima brojnih proturječnih informacija kojima su pacijenti izloženi.
Zajednička poruka konferencije bila je da prevencija obuhvaća i sprječavanje komplikacija kod osoba koje već žive s kroničnim bolestima. Za to su potrebni pravodobna dijagnostika, dostupno liječenje i kontinuirana, povezana skrb.
Konferencija je dio obilježavanja Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj, koje Hrvatsko društvo za kronične bolesti drugu godinu zaredom provodi pod sloganom „Zdravlje na duge staze“. Program je započeo 26. rujna javnozdravstvenom akcijom na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića, a završava 13. listopada konferencijom „Žensko zdravlje bez filtera“.
Prema priopćenju organizatora, obilježavanje podupiru tvrtke Lilly, Medikor, OMRON, Merck, Novartis i Swixx BioPharma.
Vijesti
Koristio parkirališnu kartu preminule OSI
Osječka prometna policija ove je godine zabilježila čak 239 slučajeva nepropisnog parkiranja na mjestu previđenom za osobe s invaliditetom, međutim, jedan slučaj posebno je bizaran
Poslušaj članak
Gotovo svi koji voze osobni automobil u Hrvatskoj, muče se s pronalaskom parkinga. Zbog prevelikog broja automobila, a premalo parkirnih mjesta, sve veći broj ljudi prisiljen je tražiti alternative za parkiranje svog limenog ljubimca. To je u redu ako se na radi na štetu drugih ljudi, primjerice osoba s invaliditetom.
Ljudima koji imaju neki invaliditet od presudne je važnosti imati oslobođeno parkirno mjesto kako bi mogli lakše funkcionirati. Međutim, neki ljudi za to očito ne mare previše.
Osječka prometna policija ove je godine zabilježila čak 239 slučajeva nepropisnog parkiranja na mjestu previđenom za osobe s invaliditetom, međutim, jedan slučaj posebno je bizaran.
Naime, tijekom redovnog nadzora službenika Postaje prometne policije Osijek mjesta predviđenih za parkiranje osoba s invaliditetom, utvrđeno je da je jedan vozač nepropisno parkirao na mjestu za osobe s invaliditetom. Sporno vozilo odmah je maknuto sa spomenutog parkirnog mjesta, sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Međutim, to nije sve. Vozač je neovlašteno koristio tuđu, nevažeću Europsku parkirališnu kartu za osobe s invaliditetom izdanu 2024., a dokument je glasio na osobu koja više nije živa.
Zbog nepropisnog parkiranja na mjestu za osobe s invaliditetom, protiv vozača je podnesena obavijest o počinjenom prekršaju. Radi tog prekršaja vozač će morati platiti propisanu kaznu od 90 eura.
Nadalje, zbog neovlaštenog korištenja Europske parkirališne karte protiv osobe koja je upravljala vozilom bit će podnesen prekršajni nalog. Za ovaj prekršaj vozač bi mogao platiti od 300 do 1000 eura kazne. Dokument je vozaču bespovratno oduzet, te će isti biti poslan izdavatelju isprave.
Iz Postaje prometne policije Osijek navode da su prošle godine zabilježili 150 ovakvih prekršaja, dok ih je ove godine puno više, čak njih 239. Usprkos drakonskim kaznama i konstantnim upozorenjima policije ljudi se iz nekog razloga još uvijek odlučuju tražiti parking tamo gdje ne bi trebali.
Organi reda i dalje će provjeravati nepropisno parkirana vozila na mjestima za OSI i neovlašteno korištenje Europske parkirališne karte, kako bi smanjili učestalost takvih prekršaja.
Nadamo se da će ta praksa prestati, ako ne zbog poštivanja propisanog zakona, onda bar zbog poštivanja građana s invaliditetom kojima slobodan parking na mjestu za osobe s invaliditetom uvelike olakšava život.
Vijesti
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
Regionalni industrijski sindikat traži povećanje cijene sata usluge osobne asistencije s 11 na 17 eura kako bi se omogućilo povećanje plaća zaposlenih u udrugama, kao i uključivanje sindikata u razgovore o reformi sustava
Poslušaj članak
Niske plaće, teškoće u pronalasku novih radnika i izostanak dijaloga s nadležnim ministarstvom problemi su na koje je Regionalni industrijski sindikat (RIS) upozorio na konferenciji za medije održanoj 24. rujna u Zagrebu. Iz sindikata poručuju da kvalitetna osobna asistencija, koja osobama s invaliditetom omogućuje neovisan život, zahtijeva dostojanstvene uvjete rada za one koji je pružaju.
– Ministar Ružić već danas može donijeti odluku o povećanju cijene usluge osobne asistencije na 17 eura kako bi se podignule plaće osobnih asistenata zaposlenih u udrugama i uključiti sindikalno udružene radnike u razgovor o reformi sustava osobne asistencije – izjavila je sindikalna organizatorica Tea Radović.
Prema navodima RIS-a, radnice zaposlene u udrugama i dalje primaju minimalne plaće ili iznose tek neznatno više od minimalnih. Podsjećaju pritom na najave Ministarstva iz srpnja o povećanju plaća i njihovu izjednačavanju s plaćama radnica u državnim ustanovama socijalne skrbi.
O svakodnevici osobnih asistenata govorila je Kristina Plantić, osobna asistentica i članica RIS-a, istaknuvši da mnogi ostaju u sustavu zbog važnosti posla i odnosa s korisnicima, unatoč lošim materijalnim uvjetima.
– Mi koje godinama radimo u sustavu ostajemo raditi jer volimo svoj posao, jer smatramo da je on važan i jer znamo koliko značimo korisnicima kojima omogućujemo neovisan život, usprkos tome što ne živimo, nego preživljavamo na ovim plaćama. Nove radnike je teško naći baš zbog loših uvjeta rada – rekla je Plantić.
Radović i Plantić upozorile su da ministar Ružić, prema njihovim navodima, mjesecima ne odgovara na sindikalne zahtjeve za sastanak. Smatraju da se time onemogućuje sektorski socijalni dijalog o sustavu koji bi korisnicima osigurao kvalitetnu uslugu, a zaposlenima dostojanstvene uvjete rada.
Sindikat se osvrnuo i na informacije dobivene od članova prema kojima su pojedini osobni asistenti pozvani da se prijave za Nacionalni panel osobnih asistenata. U priopćenju navode da Ministarstvo do njegova izdavanja nije javno objavilo informacije o osnivanju tog tijela, zbog čega im nije jasno kakva bi bila njegova uloga ni bi li trebalo predstavljati radnike u razgovorima o sustavu.
Iz RIS-a poručuju da sindikalno organizirani osobni asistenti već imaju svog predstavnika te da savjetodavno tijelo ne može zamijeniti socijalni dijalog sa sindikatom.
– Tužno je da ministar rada koji bi trebao poticati socijalni dijalog svojim primjerom to ne čini – istaknula je Radović.
U sindikatu posebno naglašavaju da cijena sata usluge osobne asistencije nije isto što i satnica osobnog asistenta. Prema priopćenju, iz sadašnjih 11 eura po satu pružatelj usluge mora pokriti ukupne troškove rada i druge troškove pružanja usluge. Zbog toga povećanje cijene sata na 17 eura vide kao nužan kratkoročni korak za povećanje plaća zaposlenih u udrugama.
Dugoročno traže sustavnu i sveobuhvatnu reformu osobne asistencije, uz sudjelovanje Ministarstva, pružatelja usluge i predstavnika radnika. Cilj je, poručuju, održiv sustav koji će istodobno odgovoriti na potrebe korisnika i osigurati bolje uvjete rada osobnim asistentima.
Vijesti
Gdje bi Hrvati najradije radili?
Trgovina je jedan od najvećih i najdinamičnijih sektora hrvatskog tržišta rada, a u borbi za kvalitetne zaposlenike već dugo nije presudno samo što piše na platnoj listi
Poslušaj članak
Reputacija poslodavca, odnosi među kolegama, sigurnost radnog mjesta i prilike za razvoj sve snažnije utječu na to gdje ljudi žele graditi svoju karijeru.
No, koji su najpoželjniji poslodavci u trgovini u Hrvatskoj?
Odgovor je ponudilo istraživanje Poslodavac prvog izbora, provedeno na više od 27 tisuća ispitanika. Istraživanje već 20 godina provodi Alma Career Croatia, a temelji se na spontanom izboru ispitanika, bez ponuđenih naziva kompanija.
Ovoga puta izdvojili su dvije velike grane trgovine, FMCG i Non-FMCG.
Na vrhu FMCG trgovine nalazi se dm-drogerie markt, dok je među Non-FMCG poslodavcima prvo mjesto zauzela IKEA Hrvatska.
Što poslodavca čini prvim izborom?
Što zapravo odvaja poželjnog poslodavca od ostalih?
U FMCG trgovini u prvom planu je odnos prema zaposlenicima. Gotovo polovica ispitanika, njih 49%, kao jedan od ključnih razloga atraktivnosti navodi dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih. Slijede sigurnost radnog mjesta (43%) i dobri međuljudski odnosi te atmosfera na poslu (41%).
U Non-FMCG trgovini slika je ponešto drukčija, ali ponovno se u središtu nalaze ljudi. Čak 54% ispitanika među najvažnijim razlozima privlačnosti poslodavaca izdvaja dobre međuljudske odnose i radnu atmosferu, 41% dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih, a 39% priliku za profesionalni razvoj i učenje.
Kad je poslodavac prvog izbora mjesto na kojem radimo
Koliko su zaposlenici u trgovini spremni potražiti neku novu poslovnu priliku?
Među ispitanicima čiji poslodavac prvog izbora pripada FMCG trgovini, 54% često razmišlja o promjeni poslodavca, nešto više od ukupnog uzorka, u kojem taj udio iznosi 49%. U Non-FMCG trgovini o promjeni posla često razmišlja 47% ispitanika.
Međutim, priča se znatno mijenja kada pogledamo ljude koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora.
U FMCG trgovini među takvim zaposlenicima svega 13% često razmišlja o odlasku, dok njih 43% uopće ne razmišlja o promjeni poslodavca. Za usporedbu, među ljudima koji ne rade kod svog poslodavca prvog izbora čak 57% često razmišlja o promjeni.
U Non-FMCG segmentu razlika je još izraženija. Među zaposlenicima koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora samo 10% često razmišlja o odlasku, dok 55% uopće ne razmišlja o promjeni posla. Među onima koji ne rade kod svog prvog izbora udio onih koji često razmišljaju o promjeni iznosi 55%.
Koje beneficije najviše cijenimo?
Kad je riječ o pogodnostima koje zaposlenici smatraju presudnima, FMCG i Non-FMCG trgovina pokazuju vrlo slične prioritete.
Na vrhu su bonusi za izvanredna postignuća, koje presudnima smatra 66% ispitanika u FMCG-u i 63% u Non-FMCG trgovini.
Odmah potom dolaze vrlo praktične pogodnosti: naknada za putne troškove važna je za 51% ispitanika u FMCG-u i 53% u Non-FMCG-u, dok fleksibilno radno vrijeme izdvaja približno polovica ispitanika u obje djelatnosti. Visoko kotiraju i edukacije zaposlenika, posebno u Non-FMCG trgovini, gdje ih važnima smatra 48% ispitanika.
Među poželjnijim pogodnostima nalaze se i dodatne zdravstvene usluge, dodatni dani godišnjeg odmora, kvalitetno uređena politika prekovremenog rada te besplatni obroci, piće ili voće na poslu.
S druge strane, pri samom dnu liste u obje djelatnosti nalaze se pogodnosti poput subvencioniranja wellness aktivnosti, pokrivanja troškova kulturnih i sportskih sadržaja, bonusa za preporuke te organiziranih vikend druženja.
Izvor: Alma Career Croatia
-
VijestiPrije 3 danaKoristio parkirališnu kartu preminule OSI
-
EU kutakPrije 2 danaEDF financira projekte za prava žena s invaliditetom
-
VremeplovPrije 6 danaStarije osobe treba uključiti u život zajednice
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaHUPT Čudesne terapije i još čudesnije prijevare
-
Civilno društvoPrije 3 danaAndrija Lipanović pokrenuo akciju „Kombi za sve“
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 dana„Jedra duha“ prvi put u Hrvatskoj: deset dana plovidbe i zajedništva
-
Osobe s invaliditetomPrije 15 satiSTARTOVER Održan panel o inkluzivnom zapošljavanju
-
in MREŽAPrije 7 danaUskoro konferencija „Ključ europske mobilnosti i pristupačnosti“




