Samo 14,3 posto ispitanika debljinu prepoznaje kao kroničnu bolest

Na zagrebačkoj konferenciji o kroničnim nezaraznim bolestima stručnjaci su upozorili na kasno otkrivanje bolesti, financijske prepreke liječenju i potrebu za skrbi prilagođenoj stvarnim životnim mogućnostima pacijenata

Poslušaj članak

Samo 14,3 posto ispitanika debljinu prepoznaje kao kroničnu bolest, dok 94,2 posto podržava potpuno ili djelomično financiranje lijekova za njezino liječenje preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Pokazuju to rezultati istraživanja Hrvatskog društva za kronične bolesti, predstavljeni na konferenciji „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju“, održanoj 5. listopada u Zagrebu.

Istraživanje je provedeno putem društvenih mreža među 328 ispitanika i nije reprezentativno za hrvatsku populaciju. Pri tumačenju rezultata važno je istaknuti i da 64,9 posto sudionika debljinu doživljava kao kombinaciju bolesti i životnih navika. Jednak udio ispitanika smatra da je cijena lijekova prepreka za većinu osoba kojima su potrebni, a 81,1 posto barem je djelomično upoznato s lijekovima za liječenje debljine.

Rezultate je predstavila dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti i moderatorica konferencije. Kroz dva stručna panela sudionici su povezali kronične respiratorne bolesti s metaboličkim i kardiovaskularnim zdravljem, naglašavajući važnost ranog prepoznavanja rizika i liječenja prije razvoja komplikacija.

O ozbiljnosti debljine govorio je izv. prof. prim. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac KB-a Merkur.

– Debljina nije estetski problem. Nije pitanje možete li odjenuti sako ili neku haljinu od prošle godine, nego je riječ o ozbiljnoj bolesti – istaknuo je Rahelić u izjavi uoči konferencije.

Upozorio je da metabolički rizik može početi mnogo prije pojave prvih dijagnoza te da se debljina razvijena u djetinjstvu često nastavlja i u odrasloj dobi.

Doc. dr. sc. Vilma Kolarić, glavna sestra Klinike Vuk Vrhovac, naglasila je da pacijenti debljinu, povišenu glukozu, krvni tlak i masnoće često doživljavaju kao odvojene probleme, premda zajedno povećavaju rizik od kroničnih komplikacija. Zato je, istaknula je, potrebno s pacijentom razgovarati o njegovoj svakodnevici i zajednički dogovoriti ostvarive promjene.

– Ne možemo pacijentu samo reći: morate ovo, ovo i ovo. Treba ga pitati kako živi, kako se hrani i koliko se kreće pa zajedno dogovoriti što možemo napraviti kao prve korake – poručila je Kolarić.

Važnost osobnog plana skrbi posebno je naglasio izv. prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak, specijalist obiteljske medicine. Kod osoba koje žive s više kroničnih bolesti potrebno je povezati skrb i uzeti u obzir ne samo medicinske nalaze nego i redovitost uzimanja lijekova, financijsku dostupnost terapije te podršku obitelji.

Na potrebu prilagođavanja preporuka stvarnim mogućnostima pojedinca upozorila je i dr. sc. Eva Pavić, nutricionistkinja i rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb.

– Održivo je ono što je moguće provesti. Važno je s pacijentom razgovarati, poslušati ga i dati najbolji mogući savjet na temelju anamneze i svih nalaza koje imamo ispred sebe. To je jedini pravi put – istaknula je Pavić.

Konferencija je otvorila i pitanje kasnog otkrivanja kronične opstruktivne plućne bolesti, odnosno KOPB-a. Prof. prim. dr. sc. Gordana Pavliša iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb objasnila je da se bolest razvija postupno, a ljudi zaduhu, kašalj i smanjeno podnošenje napora često pripisuju pušenju ili starenju. Prilagođavajući svakodnevicu simptomima, mogu potražiti pomoć tek kada bolest uznapreduje.

Lovorka Šuman, specijalistica obiteljske medicine Doma zdravlja Zagreb – Istok, naglasila je važnost prepoznavanja rizičnih osoba, spirometrije i kontinuiranog praćenja. Posebno je važna edukacija pacijenata o pravilnom uzimanju terapije i prepoznavanju pogoršanja.

Prim. Ivana Brkić Biloš iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo upozorila je da za kronične respiratorne bolesti još nema posebnog sustavnog nacionalnog programa. Prema njezinim riječima, postojeće javnozdravstvene akcije trebaju stratešku podršku, financijska sredstva i dodatne resurse.

Nutricionistkinja Josipa Matanić iz KBC-a Zagreb istaknula je da povećane energetske potrebe, smanjen apetit i otežano disanje mogu dovesti do gubitka tjelesne, osobito mišićne mase, što dodatno narušava funkcionalnu sposobnost i kvalitetu života. Naglasila je važnost procjene sastava tijela, a ne samo tjelesne mase.

O kardiovaskularnom zdravlju govorila je doc. dr. sc. Diana Rudan iz KB-a Dubrava, upozorivši da ciljne vrijednosti LDL kolesterola ovise o ukupnom riziku pojedinca. Istaknula je i važnost razgovora o koristima i rizicima terapije, osobito u okolnostima brojnih proturječnih informacija kojima su pacijenti izloženi.

Zajednička poruka konferencije bila je da prevencija obuhvaća i sprječavanje komplikacija kod osoba koje već žive s kroničnim bolestima. Za to su potrebni pravodobna dijagnostika, dostupno liječenje i kontinuirana, povezana skrb.

Konferencija je dio obilježavanja Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj, koje Hrvatsko društvo za kronične bolesti drugu godinu zaredom provodi pod sloganom „Zdravlje na duge staze“. Program je započeo 26. rujna javnozdravstvenom akcijom na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića, a završava 13. listopada konferencijom „Žensko zdravlje bez filtera“.

Prema priopćenju organizatora, obilježavanje podupiru tvrtke Lilly, Medikor, OMRON, Merck, Novartis i Swixx BioPharma.