Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Dugotrajni nedostatak sna može utjecati na imunološki sustav, pa se tijelo teže nosi s bolestima. Može utjecati i na krvni tlak, tjelesnu težinu i zdravlje srca

Poslušaj članak

San je vrlo važan za naše tijelo i zdravlje. Iako se čini da tijekom spavanja samo odmaramo, naše tijelo i mozak tada obavljaju mnogo važnih zadataka. Ako često spavamo premalo, možemo primijetiti promjene u svom raspoloženju, energiji i svakodnevnom funkcioniranju.

Jedna od prvih posljedica manjka sna je umor. Kada ne spavamo dovoljno, tijekom dana možemo biti pospani, bezvoljni i bez energije. Teže nam je obavljati svakodnevne obaveze, a čak i jednostavni zadaci mogu nam se činiti teškima.

Premalo sna utječe i na koncentraciju i pamćenje. Kada smo neispavani, teže pratimo nastavu, učimo nove stvari i pamtimo informacije. Zbog toga nam učenje može trajati duže nego inače.

Manjak sna itekako može utjecati i na naše raspoloženje. Kada smo umorni, možemo biti nervozniji, razdražljiviji ili osjetljiviji. Ponekad nas mogu iznervirati sitnice koje nam inače ne bi smetale.

Jedna neprospavana noć neće ozbiljno naštetiti našem zdravlju, ali dugotrajan manjak sna može imati puno veći utjecaj. Ako mjesecima ili godinama redovito spavamo premalo, povećava se rizik od različitih zdravstvenih problema. Dugotrajni nedostatak sna može utjecati na imunološki sustav, pa se tijelo teže nosi s bolestima. Može utjecati i na krvni tlak, tjelesnu težinu i zdravlje srca.

Osim toga, dugotrajan manjak sna može utjecati na naše raspoloženje i povećati mogućnost pojave problema poput dugotrajnog stresa, tjeskobe i lošeg raspoloženja. Zato nije važno samo koliko spavamo jednu noć, nego i kakve navike imamo kroz duže vrijeme.

Ljudi nisu jedina bića kojima je san potreban. Gotovo sve životinje spavaju, ali neke to rade na vrlo neobične načine. Primjerice, dupini mogu spavati tako da jedna polovica njihovog mozga odmara, dok druga ostaje aktivna kako bi mogli disati i biti svjesni svoje okoline.

Dovoljno sna jedan je od najjednostavnijih načina da brinemo o svom tijelu. Kada se dobro naspavamo, imamo više energije, bolje se koncentriramo i lakše se nosimo sa svakodnevnim obavezama. Zato san ne treba shvaćati kao gubitak vremena, nego kao važan dio zdravog života.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Od hrvatskih Dana kruha, Martinja i berbe maslina do japanskog uživanja u jesenskom lišću i američkog Halloweena – jesen se diljem svijeta slavi na različite načine

Poslušaj članak

Postoje godišnja doba koja jednostavno imaju svoj miris. Jesen miriše na pečene kestene, svježi kruh, jabuke i cimet, na mokro lišće nakon kiše i mlado vino. Boje su toplije, dani kraći, a večeri kao stvorene za druženje, dobru hranu i male rituale kod kuće.

Od hrvatskih Dana kruha, Martinja i berbe maslina do japanskog uživanja u jesenskom lišću i američkog Halloweena – jesen se diljem svijeta slavi na različite načine. I gotovo svugdje ima nešto zajedničko: dobar stol, lijepi prizori i ljudi koji se okupljaju.

Jesen je s pravom sezona u kojoj se rado vraćamo pećnici. Pita od jabuka, štrudla, pečene jabuke s cimetom, juha od bundeve, domaći kruh, njoki i kolači od kestena samo su neki od okusa koji se vraćaju na naše stolove.

Posebno su lijepi oni spori vikendi kada se kuha bez žurbe. Na stolu je šalica kave, iz pećnice dolazi miris kolača, a cijeli dom miriše na, recimo, cimet rolice, vaniliju ili neki drugi samo vaš sastojak koji će vam prizvati sjećanja na nešto lijepo. Upravo to je možda i najjednostavniji jesenski luksuz – vrijeme za uživanje.

U Hrvatskoj se tijekom listopada obilježavaju Dani kruha, posvećeni kruhu i plodovima zemlje. Kruh, peciva, jabuke, grožđe, kukuruz i bundeve tada dolaze u prvi plan. No iza svega stoji jednostavna ideja koja se savršeno uklapa i u današnji lifestyle – cijeniti hranu, domaće proizvode i trud koji stoji iza njih.

Čim zamirišu pečeni kesteni, teško je ostati ravnodušan. U Hrvatskoj se tijekom jeseni održavaju različite kestenijade, a uz kestene dolaze domaći proizvodi, kolači, med, sirevi i druga jesenska hrana.

Martinje, koje se obilježava 11. studenoga, jedan je od najpoznatijih hrvatskih jesenskih običaja. Povezano je s vinogradima, mladim vinom i završetkom berbe.

Početak studenoga donosi i mirniju atmosferu. Za Sve svete i Dušni dan obitelji posjećuju groblja, pale svijeće i prisjećaju se svojih najmilijih. Tisuće lampiona i krizantema stvaraju poseban jesenski prizor.

Bundeva je posljednjih godina postala pravi jesenski lifestyle klasik. Na tanjuru završava u juhama, rižotima, njokima i pitama, a u domu postaje dekoracija. U Americi je nezaobilazna tijekom Halloweena, kada se pretvara u lampione.

A ako ne želite rezbariti bundevu, dovoljno je nekoliko manjih bundeva na stolu, prozorskoj dasci ili ispred ulaznih vrata. Jesenski makeover doma je riješen.

Uz masline, jesen je u Istri sezona vina, tartufa i brojnih lokalnih proizvoda. Zato je savršeno vrijeme za izlet u malo istarsko mjesto, posjet vinariji ili ručak u konobi.

Jesen je i vrijeme pripreme zimnice. Ajvar, pekmez, džemovi, ukiseljeno povrće i umaci pune police šarenim staklenkama. Nekada je zimnica bila važna za hladne mjesece, a danas je za mnoge postala lijep spoj tradicije i uživanja u domaćoj hrani.

I nije Hrvatska jedina zemlja koja obilato slavi jesen.

U Japanu tako postoji posebna kultura uživanja u jesenskom lišću. Kada parkovi i planine postanu crveni, narančasti i zlatni, ljudi odlaze u prirodu kako bi promatrali te prizore. Jesen je tamo pravi razlog za izlet i uživanje u prirodi. Jesenje lišće se čak koristi i kao ukras pri aranžiranju jela u nekim restoranima tradicionalne japanske hrane.

U Sjedinjenim Američkim Državama jesen gotovo ne može proći bez Halloweena, bundeva, kostima i ukrašenih kuća. Kasnije dolazi Thanksgiving, veliki obiteljski blagdan uz bogat stol, puretinu, umak od brusnica i pitu od bundeve.

Kava u omiljenoj šalici. Duga šetnja nakon kiše. Svijeća na stolu. Dobar džemper. Pečene jabuke. Vikend izvan grada. Berba maslina s obitelji. Čaša mladog vina. Kruh iz pećnice. Film pod dekicom.

Jesen nije samo ono što vidimo kroz prozor. To je ono što mirišemo, kušamo, nosimo, kuhamo i dijelimo jedni s drugima.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

U ovoj se igri nakon svakog bacanja ne pomiče samo figurica – ponekad se pomakne i perspektiva

Poslušaj članak

Neke društvene igre su više od same igre. Upravo takva jedna igra nastala je u Osnovnoj školi Ivana Meštrovića u Zagrebu. Ploča, kocke, figurice i kartice, sve to liči na još jednu običnu društvenu igru, ali ova je sve samo ne obična. U ovoj igri se nakon bacanja kocke na pomiču samo figurice nego se kroz igru mijenja i mišljenje igrača, odnosno perspektiva gledanja na stvari. Upravo to smisao je igre pod nazivom „Čovječe, budi pravedan“.

Naime, radi se o društvenoj igri koju su osmislile učenice Osnovne škole Ivana Meštrovića u Zagrebu, točnije njih sedam, a ista je potom predstavljena njihovim razrednim kolegama, profesorima, kao i projektnim partnerima.

Ova igra stvorena je kako se o diskriminaciji, stereotipima i ravnopravnosti ne bi samo govorilo i suhoparno učilo iz knjiga i same teorije, već kako bi se te teme preselile na stol, gdje bi se priča razvila, kroz pitanja, razgovor i situacije, tamo gdje odgovor nije samo jedan, raspravljalo o tim temama.

Kreatori igre „Čovječe, budi pravedan” su Katarina Knežević, Magda Kvesić, Petra Rajačić, Tara Rukavina, Tonka Triska, Sofija Vasiljević i Latica Živković. One su svoju ideju, kroz školski projekt i uz mentorstvo Gordane Ljubas, pretvorili u igru koja ima tendenciju, kroz mijenjanje stavova promijeniti stav društva o ovim važnim temama.

– Sve je počelo u učionici, kao školski projekt. Htjele smo napraviti nešto što će naše vršnjake potaknuti na razmišljanje o predrasudama, stereotipima i prihvaćanju različitosti – temama o kojima se premalo razgovara. Osmislile smo igru u kojoj igrači ne samo odgovaraju na pitanja, već dijele svoja mišljenja i slušaju jedni druge. Jer vjerujemo da se upravo kroz razgovor može mijenjati način na koji gledamo jedni na druge.

Nismo ni zamišljale da će naša ideja postati prava društvena igra. Zahvaljujemo našoj profesorici Gordani Ljubas, što je vjerovala u nas. Nadamo se da će našu igru igrati učenici u što više škola – jer svaki razgovor o pravednosti je korak naprijed – kazala je Tara Rukavina, učenica Osnovne škole Ivana Meštrovića i jedna od autorica ove društvene igre.

Na projekt kao i na učenike svoje škole izrazito je ponosan i ravnatelj škole Ivana Meštrovića, Ante Kožul koji je zahvalio Allianzu i Hrvatskom parolimpijskom odboru što su podržali cijelu priču.

– Iznimno sam ponosan na naše učenice koje su osmislile igru koja na kreativan način otvara razgovor o temama važnima za cijelo društvo. Kao škola, oduvijek potičemo učenike da razmišljaju kritički, da budu empatični i da aktivno doprinose zajednici u kojoj žive. Ovaj projekt dokaz je da to nije ostalo samo na riječima.

Zahvaljujem Allianzu Hrvatska i Hrvatskom paraolimpijskom odboru što su prepoznali vrijednost ove ideje i pomogli da ona preraste iz školskog projekta u društvenu igru. Naša misija sada je da ova igra ne ostane samo u našoj školi, već da ju širimo i promoviramo među ostalim školama kako bi što više mladih imalo priliku razgovarati o ovim važnim temama – poručio je Kožul.

Što se tiče igre, ploča je podijeljena na dvije staze, ružičastu i plavu. Preporuča se da igrači krenu stazom koja je suprotna njihovom spolu, tako se muški igrači kreću rozom stazom, dok igračice za kretanje koriste plavu rutu. To je prvi korak da kroz igru pokušaju sagledati stvari iz tuđe perspektive.

Igrači tijekom partije dolaze do polja na kojima izvlače kartice, odgovaraju na pitanja, iznose stavove ili otkrivaju nove činjenice. Među karticama su „Mišljenje”, „Saznaj” i „Trivia”, ali i „Buntovnice s razlogom”, „Buntovnici s razlogom” te „Konvencija”. Tako igra spaja znanje i razgovor te otvara prostor za različita mišljenja i perspektive.

Ovaj hvalevrijedan projekt podržao je Allianz Hrvatska koja je financirala izradu igre. Cijelu priču podržao je, priključivši se i dugogodišnji partner Allianz Hrvatske, Hrvatski paraolimpijski odbor.

– U Allianzu vjerujemo da osigurati budućnost znači graditi društvo u kojem svaka osoba ima jednake prilike, u kojem se različitost cijeni, a diskriminacija ne tolerira.

Inkluzivnost je jedna od naših temeljnih vrijednosti i upravo zato smo podržali izradu društvene igre „Čovječe, budi pravedan” koja mlade potiče na razmišljanje o ravnopravnosti, stereotipima i prihvaćanju različitosti jer promjena i izgradnja boljeg društva počinje upravo u učionicama, kroz igru i diskusiju.

Posebno nam je drago što se projektu pridružio i Hrvatski paraolimpijski odbor kao naš dugogodišnji partner s kojim Allianz posljednjih 15 godina promiče inkluziju osoba s invaliditetom i radi na izgradnji boljeg i pravednijeg društva za sve – poručila je Vanja Bzik Divić, voditeljica Korporativnih komunikacija Allianz Hrvatska.

Na prezentaciji igre sudjelovali su hrvatski paraolimpijci Anamaria Arambašić i Erik Fabijan Kaurin koji su imali čast zaigrati ovu zanimljivu igru i iz prve ruke se uvjeriti koliko je zaista zanimljiva i poučna.

Igra „Čovječe, budi pravedan” namijenjena je mladima od 11 godina naviše, a mogu ga igrati dva do šest igrača. Prva zajednička partija pokazala je da igra nije zamišljena samo kao provjera znanja, nego kao povod da se zastane nad pitanjem, čuje tuđi odgovor i vlastiti stav pokuša pogledati iz drugog kuta.