Antimikrobna rezistencija opisana je kao tiha pandemija koja rezultira milijunima suvišnih smrti širom svijeta i povećanjem troškova liječenja
Prošli tjedan, 18. studenog obilježen je Europski dan svjesnosti o antibioticima kao i Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima koji započinje na isti datum, a završava danas, 24. studenog.
Antibiotici, osim što se koriste za liječenje bakterijskih infekcija, imaju i druge vrlo značajne uloge u medicini. Zahvaljujući njima mogu se uspješno obavljati mnogi komplicirani i zahtjevni operativni zahvati, kao na primjer transplantacije, prerano rođena djeca uspješno mogu prebroditi najkritičniji period, bolesnici liječeni imunosupresivnom terapijom uz pomoć antibiotika mogu savladati različite infekcije kojima su izloženi. Međutim, nekritična primjena antibiotika, osobito za liječenje virusnih infekcija, pobuđuje razvoj otpornosti kod bakterija.
30 posto antibiotika, a negdje i više, propisuje se nepotrebno. Kod nekih osoba se mogu razviti i neželjene nuspojave na antibiotike, poput osipa, povraćanja, proljeva, ali kod svakoga tko ih uzima utječu na mikrobiotu, bakterijsku zajednicu u organizmu svakog čovjeka.
Hrvatska se nalazi u krugu zemalja u Europi koje troše mnogo antibiotika. Raspon ambulantne potrošnje u 2021. godini među zemljama EU se kretao od 7,2 do 24,1 definiranih dnevnih doza na 1000 stanovnika po danu (TID). Hrvatska je trošila 16,2 DDD/TID. Uz relativno visoku ukupnu potrošnju antibiotika, uočava se porast udjela antibiotika širokog spektra u odnosu na uskospektralne u ambulantnoj potrošnji, što dodatno stimulira razvoj rezistencije. Najzastupljeniji antibiotik koji se koristi kod ambulantnih bolesnika je ko-amoksiklav, širokospektralni penicilinski antibiotik, koji se često koristi, iako bi se isti učinak mogao postići s antibiotikom užeg spektra djelovanja, koji ima manji nepoželjni učinak na mikrobiotu.
Tema ovogodišnjeg tjedna o svjesnosti o antibioticima je, kao i prošle godine ‘Spriječimo antimikrobnu rezistenciju zajedno’, jer antimikrobna rezistencija utiče na sve nas – ljude, životinje, biljke i okoliš. Zato ovogodišnja tema poziva na međusektorsku suradnju, kako bi se očuvala efikasnost antimikrobnih lijekova.
Kako bi smanjili antimikrobnu rezistenciju, svi sektori moraju razborito koristiti antimikrobne lijekove, poduzeti preventivne mjere za smanjenje učestalosti infekcija i slijediti dobre prakse u zbrinjavanju otpada, kontaminiranog antimikrobnim lijekovima. Dok broj infekcija uzrokovanih mikroorganizmima otpornim na antimikrobne lijekove raste, broj novih antibiotika ne obećava, što predstavlja negativnu perspektivu dostupnosti učinkovitog liječenja antibioticima u budućnosti.
Antimikrobna rezistencija opisana je kao tiha pandemija koja rezultira milijunima suvišnih smrti širom svijeta i povećanjem troškova liječenja. Nastaje kada se bakterije ili drugi mikroorganizmi s vremenom promijene i ne reagiraju više na lijekove, što nam otežava liječenje infekcija, povećava rizik od širenja bolesti, nastajanja teških oblika bolesti, pa i smrti. Kao rezultat otpornosti na lijekove, antibiotici i drugi antimikrobni lijekovi postaju neefikasni, a infekcije postaju sve teže i nemoguće ih je liječiti.
Antimikrobna rezistencija se razvija prirodno tijekom vremena, obično genetskim promjenama, ali se ubrzava ako se antimikrobna sredstva prekomjerno upotrebljavaju ili zloupotrebljavaju, tj. ako se ne upotrebljavaju oprezno, što podrazumijeva primjenu prikladnog lijeka kad za to postoji potreba, u odgovarajućoj dozi, učestalosti i trajanju.
Svjesnost građana o mogućoj štetnosti neopravdane primjene antimikrobnih lijekova i promicanje zdravih načina života može dovesti do mnogo bolje kontrole širenja otpornih sojeva mikroorganizama te sprečavanja infekcija koje uzrokuju.
