Nakon sjetne korizme došli Uskrsni dani puni sunčeve energije, šarenila cvjetnih boja i zelenila tepiha travnatog. Radost i cvrkut na sve strane, ptičice i djeca u isti glas
U ovakvom veselom ozračju red je da spomenemo neke rezultate istraživanja pozitivnog utjecaja smijeha na ljudsko zdravlje.
Smijeh pogoduje boljem funkcioniranju srca i krvotoka, potiče cirkulaciju i opskrbu stanica kisikom te utječe na smanjenje kolesterola, krvnog tlaka i šećera u krvi.
Smijeh utječe na ublažavanje bolova i smanjenje spazama te ima pozitivne učinke na oboljele od multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, bronhitisa, astme i PTSP-a.
Terapija smijehom izvrsna je komplementarna metoda u onkologiji, liječenju bolesti ovisnosti te kod sportaša u postizanju boljih rezultata.
Smijanje pokreće endorfine (hormone sreće) koji nas opuštaju i smanjuju utjecaj kortizola, hormona stresa.
Što se ljudi više smiju tijekom dana, manje ih pogađaju stresni događaji.
Dnevno bismo se 20 minuta trebali gromoglasno smijati, onako iz dubine trbuha, čime produbljujemo naše disanje, unosimo više kisika u naš organizam, što je svojevrsna korisna ‘masaža’ naših unutarnjih organa.
Na smanjenje napetosti bitno utječe 4-5 dubokih trbušnih udisaja i izdisaja, a jedan od najjednostavnijih načina dubokog disanja jest upravo smijanje iz trbuha.
‘Nađite vremena za smijeh, to je melodija duše’, riječi su Majke Tereze.
