Budući još uvijek postoje nejasnoće i nepotpune informacije u vezi ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak, zatražili smo očitovanje od Središnje službe Hrvatskog zavoda za socijalni rad
Zakon o inkluzivnom dodatku stupio je na snagu 1. siječnja 2024. godine, a zamijenio je i objedinio četiri vrste pomoći osobama s invaliditetom – osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu do zaposlenja. Dodjeljuje se u pet razina ovisno o stupnju invalidnosti, u iznosima od 138 do 720 eura.
Jedna od bitnih stavki inkluzivnog dodatka je ta da ga korisnici ne mogu primati uz ostale socijalne naknade, a izuzet je od ovrhe.
Prema istome, Hrvatski zavod za socijalni rad dosad je donio 186 295 rješenja o pravu na inkluzivni dodatak, od kojih njih 169 314 o priznavanju prava na inkluzivni dodatak. Sveukupno je zaprimljeno 130 160 novih zahtjeva za priznavanje prava na inkluzivni dodatak.
Radi utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak potrebno je provesti postupak i utvrditi sve činjenice koje su bitne za pravilno i zakonito rješavanje stvari, poručuju iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
– Korisnici s različitim oštećenjima zdravlja, vrstama i stupnjevima oštećenja zahtjev za inkluzivni dodatak podnose nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema mjestu prebivališta. Uz zahtjev prilažu medicinsku dokumentaciju o zdravstvenim poteškoćama (preslike otpusnih pisama, specijalističkih nalaza i dr.), nalaz i mišljenje prethodno provedenih vještačenja te osobnu dokumentaciju.
Po predaji zahtjeva (kojemu se prilaže medicinska dokumentacija – preslike) stranka se upućuje na vještačenje Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom na način da područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad medicinsku dokumentaciju dostavlja tijelu vještačenja, a temeljem iste dokumentacije tijelo vještačenja donosi Nalaz i mišljenje kojim utvrđuje vrstu i stupanj oštećenja zdravlja sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja.
Po zaprimanju nalaza tijela vještačenja Područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad donosi rješenje o inkluzivnom dodatku ovisno o vrsti i stupnju oštećenja zdravlja koja je utvrđena nalazom – opisan je postupak podnošenja zahtjeva.
U vezi dodatnih nekretnina i plaćanja poreza na iste, Zavod navodi sljedeće:
– Drugi stan ili kuća zapreka su samo za inkluzivni dodatak u 4. i 5. razini potpore, ali ne i za 1., 2. i 3. razinu, i to samo ako ga korisnik može otuđiti ili iznajmiti te si na taj način osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
O tome tko nema pravo na inkluzivni dodatak, ovisi o nalazu tijela vještačenja.
– Postoje i dodatni čimbenici koji utječu na ostvarivanje prava u određenoj razini potpore poput smještaja u ustanovu, posjedovanja nekretnine koja se koristi za obavljanje registrirane djelatnosti i sl., no to se sve utvrđuje zasebno za svakog korisnika. Naime, pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama Zakona o socijalnoj skrbi ili drugim propisima, osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje prema posebnim propisima te osobi koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema posebnim propisima, osim korisnika prava na pomoć i njegu iz članka 11. stavka 2. Zakona o inkluzivnom dodatku.
Inače, inkluzivni dodatak predstavlja mjesečnu novčanu naknadu namijenjenu osobama s invaliditetom radi olakšanja povećanih životnih troškova povezanih s njihovim posebnim potrebama, kao što su prilagodba stambenih prostora, kupovina medicinskih pomagala, specijaliziranih vozila te drugih nužnih usluga i proizvoda.
