Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Prosječna mjesečna plaća muškaraca iznosi 1.688 eura, dok žene u prosjeku zarađuju 1.503 eura, pokazuju podaci servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia

Poslušaj članak

Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj, s uključenim dodacima na plaću, u trećem je kvartalu 2026. iznosila 1.586 eura. To je 3,1% više nego u istom razdoblju prošle godine, ali i 4,2% manje nego u drugom ovogodišnjem kvartalu.

Podaci su to servisa MojaPlaća, kojim upravlja Alma Career Croatia, tvrtka u čijem sastavu posluje i portal MojPosao.

Medijalna plaća iznosi 1.500 eura. Drugim riječima, polovica zaposlenih u Hrvatskoj zarađuje manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na treći kvartal prošle godine medijan je porastao 4,9%, dok je na kvartalnoj razini smanjen za 2,1%.

IT i energetika predvode ljestvicu plaća

Najviše se i dalje zarađuje u IT sektoru, gdje prosječna plaća iznosi 1.856 eura, odnosno 17% više od hrvatskog prosjeka. Slijedi energetika s prosječnih 1.804 eura (+14%), a iznad prosjeka su i financije i osiguranje s 1.708 eura (+8%) te građevinarstvo i nekretnine s 1.681 eurom (+6%).

Najniža primanja bilježe pomoćna zanimanja, u kojima prosječna plaća iznosi 1.124 eura i zaostaje za hrvatskim prosjekom 29%. U uslužnim djelatnostima zaposlenici u prosjeku primaju 1.300 eura, što je 18% manje od prosjeka.

Ispod prosjeka nalaze se i obrazovanje i znanost s plaćom od 1.426 eura te poljoprivreda s 1.433 eura. U oba područja prosječna su primanja približno 10% niža od hrvatskog prosjeka. Nešto su mu bliže trgovina, s prosječnom plaćom od 1.462 eura (-8%), te turizam i ugostiteljstvo, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.542 eura, odnosno 3% manje od prosjeka.

Najmanje tvrtke zaostaju u plaćama

Razlike u primanjima vidljive su i kada se usporede poslodavci prema vlasništvu. Najviše plaće nude privatne tvrtke u stranom vlasništvu, u kojima prosječna mjesečna neto plaća iznosi 1.676 eura, odnosno 6% više od hrvatskog prosjeka.

Iznad prosjeka nalaze se i tvrtke u državnom vlasništvu, s prosječnom plaćom od 1.614 eura (+2%). U pretežno domaćim privatnim tvrtkama zaposlenici svaki mjesec ‘u džep’ spremaju 1.578 eura, što je 1% ispod ukupnog prosjeka, dok primanja u javnoj i lokalnoj samoupravi iznose 1.543 eura (-3%).

Razlike postoje i s obzirom na broj zaposlenih, pri čemu najmanje tvrtke bilježe najniže prosječne plaće. Kod poslodavaca s manje od deset zaposlenih prosjek iznosi 1.471 euro (-7%), dok u tvrtkama s 11 do 19 zaposlenih plaće dosežu 1.608 eura (+1%).

U organizacijama s 20 do 49 zaposlenih prosječna plaća iznosi 1.636 eura, dok je u skupinama s 50 do 249 te s 250 do 999 zaposlenih iznosi 1.640 eura. U najvećim sustavima, s više od tisuću zaposlenih, prosjek je nešto niži i doseže 1.632 eura.

Najviše se zarađuje u Zagrebu, najmanje u Ličko-senjskoj županiji

Kolika će biti plaća, ovisi i o tome gdje radimo.

Zagreb i dalje predvodi ljestvicu, s prosječnom mjesečnom plaćom od 1.701 euro (+7%). Tome pridonosi velik broj poslovnih aktivnosti i multinacionalnih kompanija te koncentracija visokoobrazovane radne snage u glavnom gradu.

Najniža prosječna primanja bilježi Ličko-senjska županija, gdje plaća iznosi 1.221 euro i zaostaje za nacionalnim prosjekom 23%.

Pri dnu ljestvice nalaze se i tri slavonske županije.

U Brodsko-posavskoj prosječna plaća iznosi 1.340 eura, što je 16% manje od hrvatskog prosjeka. Gotovo isti iznos, 1.341 euro, primaju zaposlenici u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok u Požeško-slavonskoj prosječna plaća doseže 1.352 eura. U obje županije primanja su približno 15% ispod nacionalnog prosjeka.

Više obrazovanja i iskustva, viša primanja

Razlike u plaćama vidljive su i kada se usporede obrazovanje i godine provedene na tržištu rada. Najviše zarađuju zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili MBA diplomom, čija prosječna mjesečna plaća iznosi 2.201 euro, odnosno 39% više od hrvatskog prosjeka.

Iznad prosjeka su i zaposlenici s visokom stručnom spremom, koji u prosjeku primaju 1.776 eura (+12%). Kod zaposlenika sa srednjom stručnom spremom prosječna plaća iznosi 1.414 eura, što je 11% manje od nacionalnog prosjeka.

Uz obrazovanje, s višim primanjima povezano je i dulje radno iskustvo. Na početku karijere, s manje od godinu dana iskustva, prosječna plaća iznosi 1.288 eura, odnosno 19% ispod hrvatskog prosjeka. Zaposlenici s jednom do dvije godine iskustva u prosjeku zarađuju 1.387 eura i zaostaju za prosjekom 13%.

S tri do pet godina iskustva prosječna primanja dosežu 1.559 eura i približavaju se nacionalnom prosjeku. Najviši iznos bilježe zaposlenici s više od deset godina iskustva, čija prosječna mjesečna plaća iznosi 1.720 eura, odnosno 8% više od hrvatskog prosjeka.

Žene i dalje zarađuju manje, ali njihove plaće rastu brže

Razlike u primanjima ostaju vidljive i u usporedbi plaća muškaraca i žena.

Muškarci u prosjeku zarađuju 1.688 eura mjesečno, što je 6% iznad hrvatskog prosjeka, dok prosječna plaća žena iznosi 1.503 eura, odnosno 5% manje od nacionalnog prosjeka.

Ipak, godišnja kretanja donose ohrabrujući pomak. Prosječna plaća žena porasla je 4,1%, a muškaraca 2,0%, pa su žene u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježile približno dvostruko brži rast primanja.

Nastavi li se takav trend, razlika u prosječnim plaćama muškaraca i žena mogla bi se postupno smanjivati, pridonoseći većoj ekonomskoj ravnopravnosti na tržištu rada.

Izvor: Alma Career Croatia

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Mjesečna potpora za učenike srednjih škola iznosi 150 eura, dok studenti mogu ostvariti potporu od 200 eura mjesečno, neovisno o tome studiraju li u Splitu ili izvan njega

Poslušaj članak

Grad Split objavio je javni poziv za dodjelu financijskih potpora učenicima srednjih škola i studentima s invaliditetom za školsku i akademsku godinu 2026./2027. Potpore su namijenjene novim korisnicima koji ispunjavaju propisane uvjete, a cilj je pružiti im financijsku podršku tijekom školovanja.

Pravo na prijavu imaju učenici i studenti s invaliditetom koji su redovno upisani u školsku ili akademsku godinu 2026./2027. te koji zajedno s jednim roditeljem, udomiteljem ili skrbnikom imaju neprekidno prebivalište na području Grada Splita najmanje tri godine do dana objave poziva. Također, ne smiju primati stipendiju ili potporu za školovanje po drugoj osnovi.

Mjesečna potpora za učenike srednjih škola iznosi 150 eura, dok studenti mogu ostvariti potporu od 200 eura mjesečno, neovisno o tome studiraju li u Splitu ili izvan njega. Isplata se provodi u najviše deset jednakih mjesečnih obroka tijekom školske ili akademske godine. Broj korisnika ovisit će o raspoloživim sredstvima u proračunu Grada Splita.

Pri odabiru kandidata uzimat će se u obzir vrsta invaliditeta i težina oštećenja, kao i postignuti i priznati rezultati izvan školskih aktivnosti u području znanosti, umjetnosti ili sporta.

Za prijavu je potrebno ispuniti odgovarajući obrazac i priložiti preslike osobnih iskaznica podnositelja prijave i jednog roditelja, udomitelja ili skrbnika, potvrdu o redovnom upisu u školsku ili akademsku godinu te izjavu da se ne prima druga stipendija ili potpora. Potrebno je dostaviti i dokaz o invaliditetu i težini oštećenja, primjerice nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje ili odgovarajuću potvrdu odnosno rješenje o inkluzivnom dodatku. Kandidati mogu priložiti i dokaze o svojim izvanškolskim postignućima, ako ih imaju.

Obrazac za prijavu dostupan je na mrežnoj stranici Grada Splita www.split.hr ili u gradskoj pisarnici. Prijave se mogu poslati preporučenom poštom na adresu Grad Split, Upravni odjel za socijalnu skrb, branitelje i demografiju, Obala kneza Branimira 17, 21000 Split. Moguće ih je predati i osobno u pisarnici, poslati na adresu elektroničke pošte pisarnica@split.hr ili putem sustava https://epodnesakprod.split.hr/.

Rok za podnošenje prijava je 30. travnja 2027. godine. Važno je napomenuti da će učenici i studenti koji predaju potpunu dokumentaciju najkasnije do 12. studenoga 2026. godine moći ostvariti potporu od početka školske, odnosno akademske godine. Za učenike će se potpora obračunavati od rujna, a za studente od listopada 2026. godine. Prijavitelji koji potpunu dokumentaciju predaju nakon tog datuma potporu mogu ostvariti od mjeseca podnošenja prijave.

Nepotpune prijave i prijave pristigle nakon isteka roka neće se razmatrati.

Više informacija doznajte ovdje.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

O prosječnoj plaći govorimo često. O minimalnoj najčešće kada se najavi njezino povećanje. No, kolika bi plaća trebala biti kako bi nam omogućila dostojanstven život?

Poslušaj članak

Onaj u kojem nakon plaćanja stanarine, režija i hrane ostane prostora za druženje, odlazak u kino, godišnji odmor ili nešto ušteđevine. Život u kojem nepredviđeni trošak ne znači da ostatak mjeseca moramo provesti računajući svaki euro.

Upravo tim pitanjem pozabavila se Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka poznata po brendu MojPosao, u novoj anketi u kojoj je sudjelovalo više od 500 ljudi. Prije dvije godine sudionici su poručili da dostojanstvena plaća ne bi smjela biti manja od 1.500 eura.

S obzirom na rast troškova života, provjerili smo gdje tu granicu postavljaju danas.

1.500 eura je dovoljno za mjesec, ali ne i za miran život?

Minimalna plaća u Hrvatskoj trenutačno iznosi 1.050 eura bruto, odnosno oko 800 eura neto, ovisno o poreznim okolnostima radnika. No zakonski minimum i iznos koji sudionici ankete smatraju dovoljnim za dostojanstven život očito su prilično udaljeni, jer nitko od njih nije odabrao plaću manju od 1.000 eura.

Ni sljedeći raspon nije dobio mnogo više glasova. Svega 3% sudionika smatra da se s plaćom između 1.000 i 1.500 eura može živjeti dostojanstveno.

Nešto veći broj, približno svaka peta osoba (22%), odabire raspon od 1.500 do 2.000 eura. Za njih je 1.500 eura donja granica koja, uz inflaciju i rast životnih troškova, ostavlja mogućnost za život iznad pukog podmirivanja obveza.

Sve ispod toga, smatraju, znači život „iz mjeseca u mjesec”.

Sve ispod 2.000 eura nije dovoljno

Najviše sudionika, njih 50%, dostojanstvenu plaću smješta u raspon od 2.000 do 2.500 eura. Ipak, napominju da ni taj iznos ne govori cijelu priču.

Mnogo toga ovisi o tome imamo li riješeno stambeno pitanje ili iz iste plaće svakog mjeseca moramo izdvojiti novac za najam ili kredit.

Za svaku četvrtu osobu (25%) granica je još viša. Naime, dostojanstven život u Hrvatskoj, ističu, zahtijeva mjesečnu plaću od najmanje 2.500 eura.

U usporedbi s anketom iz 2024., promjena je vidljiva. Tada je najviše sudionika, njih 47%, odabralo raspon od 1.500 do 2.000 eura, dok je trećina birala iznose od 2.000 do 2.500 eura. Danas upravo taj viši raspon okuplja polovicu odgovora.

Izvor: Alma Career Croatia