Zanimljivo je da su stručnjaci izračunali kako bi se, spašavanjem samo četvrtine hrane koja se danas baca, moglo nahraniti više od 800 milijuna gladnih ljudi diljem svijeta
Svake godine 16. listopada obilježava se Svjetski dan hrane, dan koji nas podsjeća koliko je hrana važna za naš život, ali i koliko često njezinu vrijednost uzimamo zdravo za gotovo. Ovaj datum nije odabran slučajno – toga je dana 1945. godine osnovana Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), s ciljem da se borbom protiv gladi i promicanjem održive poljoprivrede omogući svima pristup sigurnoj, zdravoj i kvalitetnoj hrani.
Ovogodišnji slogan Svjetskog dana hrane – ‘Ruku pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost!’ – podsjeća nas da svojim svakodnevnim postupcima izravno oblikujemo svijet u kojem živimo. Naglašava važnost zajedništva i suradnje među državama, zajednicama i pojedincima u stvaranju pravednijeg, uključivijeg i održivijeg prehrambenog sustava koji će svima osigurati dovoljnu količinu nutritivno vrijedne hrane.
U isto vrijeme, svijet se suočava s velikim proturječjem: dok se u nekim dijelovima planeta ljudi bore s glađu, drugdje se baca ogromna količina hrane. Prema podacima FAO-a, više od 673 milijuna ljudi u svijetu svakodnevno gladuje, dok se istodobno trećina sve proizvedene hrane baca. Razlozi su različiti – od neodgovarajućeg skladištenja i prekomjerne kupnje do nepažnje i neodgovornog odnosa prema hrani. Takvo rasipanje nije samo moralni, nego i ekološki problem jer bacanjem hrane trošimo dragocjene resurse poput vode, energije i zemljišta potrebnih za njezinu proizvodnju.
Racionalnije korištenje hrane počinje od nas samih i od sitnih, ali važnih koraka u svakodnevnom životu. Kada planiramo obroke, kupujemo onoliko koliko nam doista treba i pravilno čuvamo namirnice, ne samo da smanjujemo otpad nego i štedimo novac. Ostatke hrane možemo pretvoriti u nova, maštovita jela, a biranjem sezonskih i lokalnih proizvoda podržavamo domaće proizvođače i smanjujemo štetan utjecaj na okoliš. Hrana nije samo gorivo za naše tijelo – ona je veza između ljudi, kultura i prirode.
Zanimljivo je da su stručnjaci izračunali kako bi se, spašavanjem samo četvrtine hrane koja se danas baca, moglo nahraniti više od 800 milijuna gladnih ljudi diljem svijeta. Ova činjenica jasno pokazuje koliko su naši svakodnevni izbori moćni i koliko bi mala promjena u ponašanju mogla značiti veliku promjenu u globalnim razmjerima.
Svjetski dan hrane poziva nas da promislimo o vlastitim navikama i da hranu počnemo gledati s više poštovanja. Svaki zalogaj ima svoju priču – o zemlji koja je dala plod, o vodi koja ju je napojila, o ljudima koji su uložili trud da bi stigla do našeg tanjura. Kad to osvijestimo, svaki obrok postaje prilika da živimo odgovornije, zahvalnije i uistinu – ruku pod ruku – za bolju hranu i bolju budućnost.
