U Zagrebu je u utorak, 25. ožujka 2025. godine, održana treća konferencija Autizam i mentalno zdravlje, koju su organizirali Savez udruga za autizam Hrvatske (SUZAH) i Udruga za autizam i ostale neurodivergentnosti, samozastupanje i kulturu različitosti – ASK.
Ovogodišnja konferencija stavila je poseban naglasak na dijagnostiku autizma i njezin utjecaj na mentalno zdravlje, osobito kod adolescenata i mladih osoba. Raspravljalo se o važnosti diferencijalne dijagnostike, interdisciplinarne podrške te pristupima psihijatrijskim i psihoterapijskim izazovima s kojima se suočavaju dijagnosticirane, samodijagnosticirane i nedijagnosticirane autistične osobe.
Kako je istaknuo predstavnik SUZAH-a Nikola Tadić, sve veći broj adolescenata u Hrvatskoj izražava interes za mogućnost dijagnosticiranja autizma, što se može povezati s većom dostupnošću informacija putem medija i interneta. Međutim, i dalje ne postoji referentni centar gdje bi odrasle osobe mogle službeno dobiti dijagnozu autizma.
Posebno zabrinjava činjenica da osobe starije od 21 godine, izlaskom iz obrazovnog sustava, često ostaju bez adekvatne podrške. U kriznim situacijama nailaze na poteškoće jer između zdravstvenog i socijalnog sustava ne postoji usklađeni mehanizam pomoći.
– Osobe u kriznim stanjima često se prebacuju s jedne institucije na drugu, bez sustavnog rješenja – upozorio je Tadić.
U tom kontekstu, najavio je inicijativu obraćanja Vladi i donositeljima odluka s ciljem stvaranja strateškog okvira koji bi omogućio sustavniju podršku autističnim osobama i usklađivanje Hrvatske s globalnim praksama.
Edukacijska rehabilitatorica Svea Kučinić predstavila je istraživanje o utjecaju dijagnostike na mentalno zdravlje odraslih autističnih osoba. Rezultati su pokazali da su sudionici kao glavnu prepreku istaknuli otežanu dostupnost formalne dijagnostike u javnom zdravstvenom sustavu.
– Jedina opcija za dobivanje dijagnoze često ostaje privatna praksa, što znači duge liste čekanja i visok financijski trošak – istaknula je Kučinić. Sudionici istraživanja također su naveli kako reakcije okoline često umanjuju ili relativiziraju njihova iskustva, što dodatno otežava prepoznavanje vlastitog neurodivergentnog identiteta.
Osim toga, u široj javnosti i dalje prevladavaju stereotipni prikazi autizma, s kojima se mnoge autistične osobe ne mogu identificirati.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je registrirano više od 4000 osoba s autizmom. No, kako je naglasila psihologinja Sanja Šimleša s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, stvarne brojke mogle bi biti znatno veće.
– Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, autizam se dijagnosticira kod 2,7 posto osmogodišnje djece, što znači da jedno od 36 djece ima autizam. Ako bismo tu statistiku primijenili na Hrvatsku, očekivali bismo između 70 i 80 tisuća autističnih osoba – objasnila je Šimleša.
Govoreći o uzrocima autizma, Raphael Bene, voditelj Klinike za neurorazvojne bolesti u švicarskoj Lausanni, istaknuo je da genetika igra ključnu ulogu. Obitelji koje već imaju jedno autistično dijete imaju 20 posto veću vjerojatnost da će i drugo dijete imati autizam.
S druge strane, istraživanja još uvijek nisu uspjela utvrditi koji okolišni čimbenici konkretno povećavaju prevalenciju autizma.
