Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

BCG Vaccine jedino je cjepivo koje se koristi u Hrvatskoj za cijepljenje beba protiv tuberkuloze pa neko vrijeme neće biti cijepljenja

Poslušaj članak

Jedno od redovnih cjepiva za novorođenčad, ono protiv tuberkuloze, bugarskog proizvođača Bul Bio NCIPD Ltd, po hitnom je postupku zabranjeno, odnosno obustavljena je primjena svih serija tog cjepiva.

Ova zabrana stupila je na snagu na zahtjev Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).

Radi se o cjepivu koje tek rođena beba prima kako bi dobila zaštitu od teških oblika tuberkuloze. Obustava ovog cjepiva privremeno je na snazi zbog sumnje u zdravstvenu ispravnost istog.

Cijepljenje ovim cjepivom obustavljeno je zbog većeg broja prijavljenih nuspojava nakon cijepljenja u posljednje vrijeme. Riječ je o osteomijelitisu, rijetkoj infekciji koju može uzrokovati bakterija Mycobacterium bovis čiji je slabiji oblik sastavni dio BCG cjepiva.

Do sumnje u ispravnost cjepiva došlo je nakon što se javilo više zabrinutih roditelja čija su djeca primila cjepivo u nekoliko različitih bolnica. Stoga je struka odlučila ne riskirati, nego iz predostrožnosti ukinuti cijepljenje ovim cjepivom do daljnjeg.

S obzirom na to da je ovo cjepivo trenutno jedino koje se koristi u Hrvatskoj za cijepljenje novorođenčadi za zaštitu od diseminiranih oblika tuberkuloze, poput milijarne tuberkuloze i tuberkuloznog meningitisa, djeca se neko vrijeme neće cijepiti protiv ove bolesti u rodilištima.

Ako roditelji kod svoje djece primijete dugotrajniju ili postupno nastalu oteklinu u području kosti ili zgloba, bolnost i osjetljivost, ograničenje pokreta, šepanje ili izbjegavanje korištenja određene ruke ili noge, to može upućivati na osteomijelitis.

Nuspojave od zaraze infekcijom najčešće se ne javljaju odmah. Prve znakove bolesti pacijent može razviti u roku nekoliko mjeseci, a najčešće kroz godinu dana od cijepljenja.  

Spomenute nuspojave ne moraju značiti da dijete zaista ima spomenutu bolest, ali ako se ti simptomi kod djeteta pojave, preporuka je da se dijete odvede k pedijatru i spomene cijepljenje spomenutim cjepivom.

Međutim, kako navode iz HZJZ-a, ako se djeca osjećaju dobro, nema razloga da ih roditelji izlažu pretragama kao što su magnetska rezonanca, snimanje ili ultrazvuk.  

Ako se osteomijelitis kod djeteta ipak pojavi on se može izliječiti.

– Bolest se uspješno liječi antituberkuloznim lijekovima, a ponekad je potreban manji kirurški zahvat. Ako se bolest rano otkrije i započne liječenje u ranoj fazi bolesti, zahvaćena kost se u potpunosti oporavi i bolest ne ostavlja trajne posljedice – ističu iz HZJZ-a.

Rizik od razvijanja tuberkuloze nije povećan.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Studija je otkrila da osobe koje uzimaju amlodipin rjeđe prijavljuju promjene raspoloženja ili sklonost nekim nepredviđenim radnjama

Poslušaj članak

Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću ili ADHD neurobiološki je poremećaj. Karakteriziraju ga nemogućnost održavanja pažnje kao i impulzivnost te hiperaktivnost. Svi se ovi simptomi mogu javiti kod oboljelih, a većini osoba potrebne su godine da shvate kako pate od ovog poremećaja.

S obzirom na to da su kod adolescenata ove karakteristike često izražene, većina ih zamijeni za normalno ponašanje u pubertetu. Međutim, u današnjem svijetu ovo je postao sve češći problem.

Stvar je u tome što se ADHD u većini slučajeva prekasno otkrije, a i kada se otkrije lijekovi često ne donose željeni rezultat, dok s druge strane imaju velik dijapazon nuspojava.

Međutim, tome bi mogao doći kraj. Kako piše ScienceAlert, standardni lijek za krvni tlak mogao bi poslužiti kao rješenje tog problema.

Naime, s obzirom na to da uobičajeni lijekovi za ADHD imaju nuspojave koje uključuju povišen krvni tlak, gubitak apetita, glavobolju, te probleme sa spavanjem, znanstvenici su pokušali pronaći adekvatan lijek za ljude koji pate od ove dijagnoze.

Tijekom dugotrajnog istraživanja stručnjaci iz cijele Europe složili su se u jednom mišljenju, lijek koji se koristi za snižavanje krvnog tlaka mogao bi biti odgovarajući i smanjiti simptome ovog neugodnog stanja.

Riječ je o lijeku pod nazivom amlodipine koji se na tržištu može naći pod imenom Norvasc.

Znanstvenici su provodeći prvobitno istraživanje na sedam skupina hipertenzivnih štakora, na svih sedam grupa koristili drugačiju metodu liječenja. Potom su ih istraživači stavili na odgovarajući test kretanja i sposobnosti.

Nakon testiranja znanstvenici su zaključili da jedini lijek koji se pokazao korisnim je amlodipin.

U drugoj fazi istraživanja znanstvenici su proveli istraživanja na zebricama, ribama koje su genetski modificirane, a njihova je karakteristika da su impulzivnije i hiperaktivnije. Kada su na tim životinjama isprobali spomenuti lijek, hiperaktivnost je znatno smanjena.

Iako ovaj lijek funkcionira na ribama, treba se dodatno istražiti hoće li djelovati kod liječenja ADHD-a kod ljudi.

Istraživači su analizirali postojeće podatke britanske biobanke od ljudi koji su uzimali amlodipin za hipertenziju, koristeći genetske rezultate za procjenu rizika od ADHD-a za svaku osobu.

Studija je otkrila da osobe koje uzimaju amlodipin rjeđe prijavljuju promjene raspoloženja ili sklonost nekim nepredviđenim radnjama.

To automatski otvara pretpostavku da bi se ovaj lijek zaista mogao koristiti za suzbijanje simptoma ADHD-a.  

S obzirom na to da je ovaj lijek već odobren i da ga u ovom trenutku koristi velik broj ljudi (samo u SAD-u 70 milijuna ljudi) za snižavanje krvnog tlaka, znanstvenici su dobro upoznati s njegovim nuspojavama.

Iako amlodipin ima velik broj nuspojava kao što su umor, mučnina i iritacija desni, činjenica da ga koristi pozamašan broj ljudi govori u prilog tome da on i nije toliko štetan za ljudsko zdravlje.

– Prenamjena amlodipina, dobro poznatog lijeka za krvni tlak, nudi obećavajući i brz put za rješavanje simptoma ADHD-a. Naše istraživanje pokazuje da bi se, zbog postojećeg odobrenja i sigurnosnog profila, amlodipin mogao brzo preusmjeriti kao opcija liječenja ADHD-a, potencijalno pružajući olakšanje pacijentima prije razvoja novih lijekova – ističe neuroznanstvenik Matthew Parker sa Sveučilišta Surrey u Velikoj Britaniji.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Nova istraživanja sugeriraju kako bi se broj oboljelih mogao smanjiti ako se vodi računa o 14 faktora rizika tijekom trajanja životnog vijeka. Faktore rizika nedavno je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)

Poslušaj članak

Od demencije u svijetu boluje više od 55 milijuna ljudi. Za 60% do 70% svih demencija u svijetu krivac je upravo Alzheimerova bolest. Prema nekim procjenama, broj demencija izazvanih Alzheimerovom bolešću mogao bi se udvostručiti u sljedećih 10-15 godina.

Iako se sve do sada smatralo da je ova bolest neizlječiva, prema ovogodišnjem Svjetskom izvješću o Alzheimerovoj bolesti čini se da to nije točna informacija, bar ne više.

Kako piše ScienceAlert, velik broj kliničkih ispitivanja radilo se u zadnjih nekoliko godina ne bi li se pronašao lijek za ublažavanje, odnosno sprečavanje kognitivnog pada. Samo u posljednjih pet godina znanstvenici su sa sigurnošću utvrdili kako bi se neki slučajevi demencije mogli odgoditi ako se smanje potencijalni rizici koji mogu dovesti do te bolesti.

U Svjetskom izvješću o Alzheimerovoj bolesti, koje potpisuju Alzheimer’s Disease International (ADI) i vodeći zdravstveni novinar Paul Gallagher, navodi se kako „Alzheimerova bolest više se ne opisuje kao univerzalno neizlječiva. Umjesto toga, sve se više promatra kao stanje kod kojeg rana dijagnoza, bolje razumijevanje biologije bolesti i širi raspon intervencija mogu zajedno poboljšati ishode“.

Znanstvenici smatraju kako će se do 2050. godine broj zahvaćenih ovim teškim neurodegenerativnim stanjem popeti na ogromnih 139 milijuna ljudi. Isto tako, tvrde kako bi se pravovremenom prevencijom kognitivnog pada broj oboljelih mogao drastično smanjiti. To bi moglo rezultirati s oko milijun slučajeva manje.

Nova istraživanja sugeriraju kako bi se broj oboljelih mogao smanjiti ako se vodi računa o 14 faktora rizika tijekom trajanja životnog vijeka. Faktore rizika nedavno je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Među najvećim faktorima rizika ističu se hipertenzija, depresija, dijabetes, neaktivnost, pušenje, te prekomjerna konzumacija alkohola, ali i visok kolesterol.

Veliki pomak u liječenju demencije dogodio se nedavno kada su odobrena dva nova lijeka protiv demencije: donanemab i lecanemab. Ovo je velika stvar ako uzmemo u obzir činjenicu da u proteklih dvadesetak godina od (2000. do 2020.), 99% eksperimentalnih lijekova nije dobilo „zeleno svjetlo“. Radi se o lijekovima za koje je dokazano da usporavaju napredak rane faze Alzheimerove bolesti.

– Nadali smo se snažnijem učinku na pacijente, ali ovo je bio ključan trenutak jer je dokazao da se tijek bolesti može promijeniti. To je temelj na kojem možemo graditi dalje – istaknuto je u izvješću.

U ovom trenutku provode se čak 192 klinička ispitivanja u kojima se procjenjuje 158 mogućih terapija koje bi trebale usporiti napredak Alzheimerove bolesti.

Jedna od najvećih prepreka je postavljanje dijagnoze. Primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu samo oko dva posto ljudi s dijagnozom Alzheimera ima pristup naprednim dijagnostičkim testovima. Rješenje bi mogli biti krvni testovi koji traže biomarkere demencije. Iako su ti alati obećavajući, tek ih treba testirati na razini cijele populacije.

Izazov za sljedeće desetljeće jest osigurati da sudjelovanje u istraživanjima demencije više ne ovisi o upornosti ili sreći, nego da postane stvarna prilika za sve koji to žele razmotriti, zaključuje se u ovom izvješću.