Osobe s invaliditetom

Mišićna distrofija i kako pametno čuvati energiju

Objavljeno

/

Foto: snimka zaslona

Umor nije znak lijenosti, već fiziološka posljedica promijenjenog načina stvaranja energije u mišićima. Zbog toga se osobe s mišićnom distrofijom brže zamaraju, pa je cilj naučiti kako energiju rasporediti

Poslušaj članak
https://in-portal.hr/wp-content/uploads/2025/10/Misicna-distrofija-i-kako-pametno-cuvati-energiju.mp3

Povodom Svjetskog dana radne terapije 2025., koji se obilježava pod motom ‘Radna terapija na djelu’, Društvo distrofičara Zagreb održalo je online predavanje pod nazivom ‘Tehnike konzervacije energije kod osoba s mišićnom distrofijom’.

Predavanje je 24. listopada 2025. godine putem Zoom platforme vodila Katarina Kovačić, radna terapeutkinja Društva distrofičara Zagreb.

Tijekom edukacije, koja je bila dio Plana trajnog usavršavanja Hrvatske komore zdravstvenih radnika i bodovana od strane Strukovnog razreda za radnu terapiju, više od 70 ustanova iz cijele Hrvatske imalo je priliku upoznati se s praktičnim strategijama očuvanja energije kod osoba s mišićnom distrofijom. Program se provodio u sklopu trogodišnjeg projekta Ministarstva zdravstva ‘Mostovi za psihosocijalnu podršku mišićnoj distrofiji’.

Kovačić je istaknula kako je umor česta, ali pogrešno shvaćena pojava te naglasila da je važno razumjeti njegovo fiziološko porijeklo.

– Umor nije znak lijenosti, već fiziološka posljedica promijenjenog načina stvaranja energije u mišićima. Zbog toga se osobe s mišićnom distrofijom brže zamaraju, pa je cilj naučiti kako energiju rasporediti – ne da radimo manje, nego pametnije – pojasnila je.

Sudionici su kroz konkretne primjere i smjernice naučili kako planirati aktivnosti tijekom dana, kako koristiti pomagala i prilagoditi prostor te koliko je važno odmoriti prije nego što se pojavi iscrpljenost. Predavačica je naglasila da pomagala treba doživljavati kao podršku, a ne kao znak slabosti.

– Pomagala nisu znak slabosti, nego pametna strategija upravljanja energijom. Naš zadatak nije učiniti da osoba radi manje, već da zadrži snagu za ono što joj donosi radost i kvalitetu života – istaknula je Kovačić.

Posebno je upozorila i na psihološku dimenziju energetske konzervacije. Mnoge osobe s kroničnim bolestima osjećaju krivnju kad moraju tražiti pomoć ili odmoriti, iako upravo to predstavlja preduvjet očuvanja energije i samostalnosti. Kovačić je poručila da traženje pomoći nije znak odustajanja, već svjesna odluka da se sačuva snaga za ono što je zaista važno.

Predavanje je zaključeno porukom da štednja energije ne znači raditi manje, nego živjeti kvalitetnije, s više vremena i snage za aktivnosti koje ispunjavaju i doprinose boljoj kvaliteti života.

U trendu

Exit mobile version