Demencija je neurodegenerativna bolest mozga kojoj su podložni ljudi starosne dobi iznad 65 godina života. Demencija drastično smanjuje kvalitetu života oboljelih jer oni počnu zaboravljati, često trajno izgube pamćenje, a ponekad se pamćenjem vraćaju u dane svog djetinjstva.
Prema posljednjim informacijama Svjetske zdravstvene organizacije, oko 50 milijuna ljudi pati od ove bolesti. Nagađa se kako bi broj oboljelih do 2050. godine mogao narasti na 115 milijuna ljudi. Iako lijek za demenciju još uvijek nije pronađen, postoji način kako se ovo stanje može predvidjeti.
Naime, kako piše ScienceAlert, pogoršanje oštrine vida može biti jedan od znakova da će osoba postati dementna u godinama koje slijede.
Kako su pokazale studije iz Velike Britanije i Australije, ljudi koji na testovima za vid postižu lošije rezultate imaju veću vjerojatnost od kognitivnog pada i razvoja demencije kasnije u životu.
U studiji provedenoj u Velikoj Britaniji prije dvije godine pokazano da će sudionici čiji je mozak imao sporiju brzinu vizualne obrade vrlo vjerojatno razviti demenciju u sljedećih 12 godina.
Studija koja je u međuvremenu provedena u Australiji otkrila je da je smanjenje oštrine vida jedna od naznaka da će osoba doživjeti neki oblik kognitivnog pada u navedenom razdoblju.
-Slabljenje vida može biti uzrokovano nizom čimbenika, od kojih se neki mogu liječiti. Na primjer, katarakta ili gubitak vida koji se može rješavati odgovarajućim naočalama. Istraživanje sada pokazuje da rano prepoznavanje tih promjena i njihovo rješavanje može pomoći u smanjenju rizika od razvoja demencije – istaknula je neuroznanstvenica Nikki-Anne Wilson iz Neuroscience Research Australia, koja je glavna autorica Australske studije.
Rezultate studije prihvatila je i Lancetova komisija za demenciju koja je sastavljena od niza medicinskih stručnjaka s ovog područja koji se bavi prevencijom demencije, prihvativši gubitak vida kao jednu od faktora rizika za kognitivni pad i razvitak demencije.
U australskoj studiji sudjelovalo je 2281 sudionik na kojem su znanstvenici proveli test oštrine vida i razine kognitivnog pada.
Studija je dokazala da smanjenje oštrine vida smanjuje sposobnost rješavanja problema, te je povezano s lošijim pamćenjem i slabijom pažnjom, odnosno kognitivnim padom.
Tim rezultatima kumovala je i socijalno-društvena aktivnost osobe, odnosno što je društvena aktivnost osobe manja, to je gubitak vida i kognitivni pad jače izražen.
– Naši nalazi ukazuju na važnost održavanja društvenog kontakta, ne samo zato što je društvena izolacija faktor rizika za samu demenciju, već i zato što bi mogla pomoći u smanjenju utjecaja drugih faktora rizika, poput slabijeg vida.
U studiji provedenoj u Velikoj Britaniji sudjelovalo je 8000 osoba koji su podvrgnuti testu vida. Sudionici su dobili zadatak da pritisnu gum čim ispred sebe uoče trokut.
Osobe sa sporijom brzinom vizualne obrade imale su puno veću vjerojatnost da im bude dijagnosticirana demencija. Međutim, ovi testovi nisu mogli identificirati kojim bi se osobama dijagnosticirala demencija samo na temelju njihovih rezultata vida.
Mišljenje da je gubitak vida povezan s. demencijom, potvrđuje i nedavno provedena studija čiji rezultati sugeriraju da je jedan od pet slučajeva demencije među starijim osobama povezan s uobičajenim problemima s vidom.
Iako je demencije još uvijek neshvatljiva bolest i teško ju je povezati s bilo kojim rizikom faktora, ovi dokazi upućuju na to da bi gubitak vida mogao znatno pridonijeti tom stanju.
Stoga znanstvenici tvrde kako se liječenjem, odnosno sprječavanjem gubitka vida može uvelike smanjiti rizik od demencije, te poručuju kako bi liječenje vida trebalo biti omogućeno svima. Tako bi možebitno uspjeli usporiti razvoj demencije kod starijih ljudi.
