Sasvim logično i očekivano, Savez traži hitno povećanje naknada za videće pratitelje. Resorno je ministarstvo HSS upozorio na neodrživost takvog sustava još prošle godine, no do danas je taj problem ostao neriješen
Hrvatski savez slijepih (HSS) jučer je povodom 80. obljetnice djelovanja na konferenciji za medije predstavio projekte i programe Saveza koji su bitno podigli kvalitetu života njihova članstva.
Novinarima se prvi obratio Nikola Armanas, djelatnik Saveza, koji je podijelio vlastito iskustvo vezano za uslugu osobne asistencije, odnosno videćeg pratitelja. Kao koordinator odjela videće asistencije unutar HSS-a, Armanas je, uz sve ostalo, govorio o brojnim benefitima koje ova usluga ima za osobe oštećena vida, koliko je zapravo videći pratitelj važam u svakodnevici slijepog korisnika. Od odlaska liječniku ili na kazališnu predstavu, do nekih važnijih aktivnosti potrebnih za normalno sudjelovanje slijepih osoba u društvenom životu.
No Armanas je istodobno upozorio i na neodrživost trenutačnog sustava usluge osobne asistencije.
– Videći pratitelj je nešto kao da vam netko posudi svoje oči. Da biste mogli biti uključeni u društvo, da biste mogli aktivno sudjelovati i da biste sve one svakodnevne aktivnosti mogli obavljati kao i svi drugi – rekao je Armanas.
Situacija s videćim pratiteljima ipak je daleko od idealne, ponajprije zbog financija, jer se satnica za tu uslugu nije mijenjala od 2023. godine, unatoč značajnom porastu svih životnih troškova. U Hrvatskoj, naime, satnica za tu uslugu do danas iznosi 11 eura, dok se u Sloveniji kreće između 17 i 18 eura, a usto se redovito usklađuje s prosječnom plaćom i inflacijom.
Da ne bude zabune, napomenuo je Armanas, tih 11 eura po satu ne pokriva stvarne troškove usluge videćeg pratitelj jer se od tog iznosa financiraju svi troškovi, od onih putnih i troškova bolovanja, do plaća i administracije. Sasvim logično i očekivano, Savez traži hitno povećanje naknada za videće pratitelje. Resorno je ministarstvo HSS upozorio na neodrživost takvog sustava još prošle godine, no do danas je taj problem ostao neriješen.
Nikolina Kušterbajn, voditeljica programa HSS-a, navela je niz programa Saveza koji su uistinu podigli kvalitetu života njihova članstva. Primjerice, kroz Erasmus+ projekt Youth Impact radi na razvoju komunikacijskih, prezentacijskih i liderskih vještina mladih s oštećenjem vida, što uvelike doprinosi njihovoj konkurentnosti na otvorenom tržištu rada.
Uz sve ostalo, Savez je provodio i projekte za podršku ženama s oštećenjem vida i starijim osobama, otvorio prvu posudionicu ortopedskih pomagala, pokrenuo bersplatnu telefonsku podršku korisnicima te organizirao mobilni tim stručnjaka. Zavidni su to rezultati koje je Savez postigao u proteklom razdoblju, no Kušterbajn je posebno naglasila činjenicu da HSS prvi put pruža kontinuiranu podršku neformalnim njegovateljima osoba s oštećenjem vida.
Andreja Veljača, izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih, također je veliki dio svog izlaganja posvetila usluzi videćeg pratitelja, no upozorila na problem zdravstvene rehabilitacije osoba s oštećenjem vida. Naime, slijepi i slabovidni kao jedina kategorija osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj nemaju prava na zdravstvenu rehabilitaciju, osim psihosocijalne podrške ili pripreme za otvoreno tržište rada.
U trenutku kada osoba izgubi vid, rekla je Veljača, više ne pripada zdravstvenom nego sustavu socijalne skrbi. Tada su te osobe često prepuštene same sebi, bez sustavne zdravstvene rehabilitacije.
Stoga je Veljača najavila pilot-projekt Lumina u Draškovićevoj ulici u Zagrebu, koji će pružati stručnu podršku osobama nakon gubitka vida, od psihosocijalne pomoći do korištenja asistivnih tehnologija.
