Mentalno zdravlje je jedan od ključnih čimbenika da žene sa i bez invaliditeta budu osnažene za sve izazove koje im društvo nameće i za sve ono što si same svojim ulogama zadaju
Savez društava distrofičara Hrvatske je prošlog petka, 22. prosinca 2023. godine proveo zadnju online edukaciju u sklopu projekta ‘Hit je bit’ mentalno fit’ na temu ‘Mentalno zdravlje žena’ koju je vodila Dragana Budimir, psihologinja u Savezu društava distrofičara Hrvatske.
U sklopu spomenutog projekta provedeno je osam edukacija – četiri online i četiri uživo – u suradnji s partnerom, Društvom distrofičara Zagreb. Projekt je financiran iz proračuna Grada Zagreba.
Mentalno zdravlje je jedan od ključnih čimbenika da žene sa i bez invaliditeta budu osnažene za sve izazove koje im društvo nameće i za sve ono što si same svojim ulogama zadaju.
Obrnuto od fraze ‘žena, majka, kraljica’ postavimo ‘kraljica, majka, žena’ jer dobrobit žena i njihovo zdravlje utječe na opće zdravlje svih članova društva.
Prečesto se naglašava da je zdravlje žena usko povezano s njenom ulogom majke i najčešće se definira kao reproduktivno zdravlje i s time se identificira. A što je s programima usmjerenima izravno na njihove potrebe kao žena?
Žene su češće podložne društvenim utjecajima koji dovode do mentalnih i psihosocijalnih teškoća. Cilj treba biti postići poboljšanje mentalnog zdravlja žena i djevojčica od djetinjstva pa do starosti i potrebne su politike koje će biti usmjerene na poboljšanje društvenog statusa žena ujedinjenog sa zdravstvenim politikama usmjerenim na cijeli spektar zdravlja žena.
Dragana Budimir govorila je i o ulozi roda i spola u mentalnom zdravlju žena. Često i danas spol određuje ulogu moći kad su u pitanju muškarci i žene.
Mentalno zdravlje žena je najbolje promatrati kroz životni vijek žene i njen razvoj.
U ranom djetinjstvu su poremećaji mentalnog zdravlja najčešće vezani uz hiperaktivnost, odnosno, ADHD.
Tijekom adolescencije izazovi za mentalno zdravlje mladih žena su depresija, anksioznost i poremećaji prehrane.
Problemi mentalnog zdravlja povezani s neproduktivnošću zrelije dobi vezani su za genetiku, biokemiju i hormone. Poznat nam je PMS, a žene koje imaju dijagnosticiranu anksioznost i depresiju mogu osjetiti simptome koji su teži, a jako ili ekstremno izražene simptome nazivamo predmenstrualni disforični poremećaj koji zahtjeva uključivanje liječnika.
Postporođajna depresija je stanje nakon poroda koje traje duže od dva tjedna i uključuje promjene raspoloženja, anksioznost, napadaje plaća ili panike, probleme s apetitom, spavanjem, osjećaj preopterećenosti. Dalje se javljaju poteškoće povezivanja s djetetom, gubitak energije, smanjeno zanimanje za brigu o djetetu, osjećaj beznađa, krivnje i slično.
Sljedeća je menopauza. Proces je to koji je izrazito izazovan, uzrokovan je jakim hormonalnim promjenama. Javlja se između 45 i 55 godine starosti. U tijelu se događaju ogromne vidljive i nevidljive promjene koje utječu na mentalno zdravlje i otkrivaju u kolikoj mjeri je ono narušeno. Menopauzi prethodi perimenopauza, priprema za menopauzu u kojoj žena ima priliku usmjeriti prema sebi, povezati se sa sobom i prihvatiti promjene koje dolaze.
Kod starije odrasle dobi izazov je demencija, a većina svih demencija uzrokovana je Alzheimerovom bolešću.
I na kraju, destigmatizacija mentalnog zdravlja žena počinje sa svakom od nas.
