Posljedice nasilja se, prema istraživanjima, odražavaju na pravilan psihofizički rast i razvoj djece, bilo ono fizičko, verbalno, seksualno, društveno, psihološko, emocionalno, ali i elektroničko
Uz postojeće programe koji se provode u školama radi suzbijanja vršnjačkog nasilja, kroz Akcijski plan koji je prošlog tjedna usvojen u Gradskoj skupštini, Grad Zagreb želi ojačati prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja koje je u porastu.
Prema podacima zagrebačke policije, maloljetnici su 2022. godine počinili 320 kaznenih djela, među kojima su bila 293 slučaja vršnjačkog nasilja u školama.
Plan uključuje uspostavu sustava za praćenje vršnjačkog nasilja u Zagrebu, osiguravanje kvalitete intervencija, financiranje programa civilnog društva, povezivanje stručnjaka i edukaciju odgojno-obrazovnih djelatnika, pružanje pomoći i senzibiliziranja javnosti. Uz programe koji se provode u školama, cilj je ojačati ulogu Savjetovališta Luka Ritz.
Vršnjačko nasilje ostavlja posljedice na žrtvu, ali i na počinitelja i društvo. Riječ je o namjernom fizičkom ili psihičkom ponašanju pojedinca ili grupe čiji je cilj povrijediti drugoga. Događa se u školi, čak i uz prisustvo nastavnika u učionici, ali i u kući, na ulici, igralištu a naročito je u porastu na internetu.
Na pojavu vršnjačkog nasilja utječu razni psihološki čimbenici, obiteljski uvjeti i školsko okruženje te socioekonomski status, rodne norme i stereotipi. Velik je utjecaj medija, kao i pritisak vršnjaka i šire zajednice.
Posljedice nasilja se, prema istraživanjima, odražavaju na pravilan psihofizički rast i razvoj djece, bilo ono fizičko, verbalno, seksualno, društveno, psihološko, emocionalno, ali i elektroničko.
Istraživanje: 50 posto zagrebačkih osnovnoškolaca doživjelo verbalno vrijeđanje i ismijavanje
Žrtve fizičkog zlostavljanja češće su iz manje imućnih obitelji, a najvećem riziku izloženi su oni u nesigurnoj zajednici, s visokim razinama agresije te dostupnošću oružja i psihoaktivnih sredstava.
Istraživanje zagrebačkog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta o vršnjačkom nasilju u 15 osnovnih i srednjih škola, na oko od 2000 učenika i učenica i preko 700 odgojno-obrazovnih djelatnika. pokazalo se da je gotovo 50 posto zagrebačkih osnovnoškolaca doživjelo gotovo svakodnevno verbalno vrijeđanje i ismijavanje a 30 posto neki oblik fizičkog nasilja.
Seksualno uznemiravanje prije svoje punoljetnosti doživljava skoro svako peto dijete. Nema rodne razlike po količini, no dječaci su češće žrtve tjelesnog, a djevojčice verbalnog nasilja.
Malo više od 14 posto osnovnoškolaca koji su doživjeli nasilje od vršnjaka u školi nekome se povjerilo, najčešće roditeljima, skrbnicima ili prijateljima. Rijetko se obraćaju stručnim suradnicima škole.
Četvrtina odgojno-obrazovnih djelatnika smatra da nisu dovoljno educirani i ne znaju kako bi postupali s počiniteljima vršnjačkog nasilja, a njih čak 73 posto želi sudjelovati u dodatnom stručnom obrazovanju.
U Akcijskom planu Grada Zagreba od 2024. do 2026. definira se 6 ciljeva, 16 mjera i 38 aktivnosti koji uključuju, povezuju i mobiliziraju pojedince, ustanove, lokalnu zajednicu i javnost u njegovoj prevenciji i suzbijanju.
