Europski parlament usvojio je dva važna dokumenta koji zajedno označavaju značajan pomak u pristupu Unije prema sigurnosti, obrani i rješavanju rata u Ukrajini
S jedne strane, donesen je prvi europski program namijenjen jačanju obrambene industrije (EDIP), dok se s druge strane Parlament snažno založio za aktivniju ulogu EU-a u mirovnim pregovorima i osiguranju pravednog i trajnog mira u Ukrajini.
Povijesni korak za obrambenu industriju EU-a
Uredbom o uspostavi Programa za europsku obrambenu industriju (EDIP), koju je Parlament usvojio s 457 glasova za, 148 protiv i 33 suzdržana, Unija prvi put uspostavlja strukturirani dugoročni okvir za razvoj zajedničkih obrambenih kapaciteta. Program vrijedan 1,5 milijardi eura ima za cilj potaknuti zajedničku nabavu obrambenih proizvoda, jačanje europske obrambene i tehnološke baze te povećanje otpornosti država članica. Dio sredstava, 300 milijuna eura, namijenjen je posebno za Instrument potpore Ukrajini.
Usporedno je dogovoreno i osnivanje Fonda za ubrzavanje transformacije obrambenih lanaca opskrbe (FAST), koji će dodatno poduprijeti sigurnosne kapacitete EU-a kroz investicije koje ne dolaze iz uobičajenih proračunskih izvora, već iz dodatnih doprinosa država članica.
– EDIP je prvi istinski europski obrambeni instrument koji nam omogućuje gradnju suverenije, otpornosti i zajedničkih kapaciteta potrebnih za obranu naših demokracija – izjavio je Raphaël Glucksmann (S&D, Francuska), suizvjestitelj Odbora za sigurnost i obranu.
Instrument potpore Ukrajini
Program također predviđa stvaranje pravnog okvira za obrambene projekte u kojima sudjeluje više članica, a u koje će se moći uključiti i Ukrajina. Cilj je modernizacija ukrajinske obrambene industrije te njena integracija u europski obrambeni sektor. Time EU ne pokazuje samo solidarnost, već i stratešku namjeru da Ukrajinu uključi u dugoročne obrambene procese Unije.
EU poziva na aktivniju ulogu u mirovnim pregovorima
U zasebnoj rezoluciji o postizanju mira u Ukrajini, Parlament je naglasio potrebu da EU preuzme snažnije vodstvo u osiguravanju trajnog mira. Dokument, koji je usvojen s 401 glasom za, poziva na nastavak suradnje s Washingtonom, ali i jasno upozorava na štetnu ambivalentnost američke politike prema Kijevu.
Zastupnici poručuju da bilo kakvi mirovni pregovori ne smiju biti vođeni bez sudjelovanja Ukrajine i Europe, ponavljajući stav da ‘ništa o Ukrajini ne smije se odlučivati bez Ukrajine, a ništa o Europi bez Europe’.
Zaštita ukrajinske suverenosti i ‘zajam za obeštećenje’
U rezoluciji se posebno ističe potreba za snažnim sigurnosnim jamstvima Kijevu, sličnim onima iz članka 5. NATO-a. Zastupnici također traže da se mirovnim sporazumom omogući potpuna naknada štete koju je Rusija prouzročila – kroz ‘zajam za obeštećenje’ poduprt zamrznutom ruskom imovinom.
Europski parlament pozvao je da se dodatne sankcije uvedu u slučaju da Rusija odbije ozbiljne pregovore, te da se postojeće sankcije ne ukidaju prije konačne i poštene implementacije mirovnog sporazuma.
Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
