Jednostavan način da provjerite dišete li pravilno jest da jednu ruku stavite na prsa, a drugu na trbuh. Ako se tijekom udaha više pomiče trbuh nego prsa, velika je vjerojatnost da koristite dijafragmu i dišete učinkovitije
Disanje je prva radnja koju napravimo dolaskom na svijet i posljednja kojom završava naš životni put. Svakoga dana udahnemo između 20.000 i 25.000 puta, no mnogi ipak ne dišu pravilno. Stres, dugotrajno sjedenje, loše držanje i ubrzan način života često uzrokuju plitko, ubrzano disanje kroz usta, što može negativno utjecati na zdravlje.
Pravilno disanje odvija se kroz nos i uz pomoć dijafragme, glavnog dišnog mišića. Tada se trbuh lagano podiže, pluća se ravnomjerno šire, a tijelo dobiva dovoljno kisika. Nos pritom filtrira, zagrijava i vlaži zrak te potiče stvaranje dušikova oksida koji poboljšava protok krvi i iskorištavanje kisika.
Nasuprot tome, plitko i ubrzano disanje održava organizam u stanju stresa. Posljedice mogu biti umor, glavobolje, napetost u vratu i ramenima, loš san, slabija koncentracija te osjećaji tjeskobe. Problem često nije manjak kisika, nego prebrzo izbacivanje ugljikova dioksida, važnog za prijenos kisika iz krvi u tkiva.
Dobra je vijest da se pravilno disanje može naučiti. Dijafragmalno ili trbušno disanje smanjuje stres, usporava rad srca i poboljšava opskrbu organizma kisikom. Popularna je i tehnika ‘box breathing’, koja uključuje četiri sekunde udaha, četiri zadržavanja daha, četiri izdaha i ponovno četiri sekunde zadržavanja. Koriste je sportaši, piloti i pripadnici specijalnih postrojbi za lakše suočavanje sa stresom.
Još jedna poznata metoda je tehnika 4-7-8: udah traje četiri sekunde, zadržavanje daha sedam, a izdah osam sekundi. Produženi izdah aktivira parasimpatički živčani sustav, usporava rad srca i potiče opuštanje.
Postoje i druge metode, poput Buteykove tehnike koja se temelji na sporom nosnom disanju te se često primjenjuje kod osoba s astmom ili anksioznošću.
Sve je poznatija i Wim Hof metoda koja kombinira ritmičko disanje, zadržavanje daha i izlaganje hladnoći, ali je treba izvoditi oprezno i nikada u vodi ili tijekom vožnje zbog mogućnosti gubitka svijesti. U jogi se primjenjuje i naizmjenično disanje kroz nosnice (Nadi Shodhana), koje pomaže smiriti um i poboljšati koncentraciju.
Mnogi tijekom rada za računalom ili obavljanja zahtjevnih zadataka nesvjesno zadržavaju dah. Taj se fenomen naziva ’email apnea’ i pokazuje koliko stres može utjecati na način disanja.
Istraživanja pokazuju da sporo disanje, oko šest udaha u minuti, može pomoći u regulaciji krvnog tlaka, smanjenju stresa i poboljšanju rada srca. Zato nekoliko minuta svjesnog disanja dnevno može imati značajan učinak na zdravlje.
Disanje je automatska radnja, ali ujedno i jedan od najjednostavnijih načina da pozitivno utječemo na vlastito zdravlje. Kada naučimo disati mirnije, dublje i svjesnije, ne poboljšavamo samo rad pluća nego i ravnotežu cijelog organizma.
