Riječ je o praktično usmjerenom edukativnom ciklusu koji omogućuje stjecanje konkretnih znanja kroz rad u profesionalnim alatima, uz vodstvo iskusnih mentora

Poslušaj članak

Centar za kulturu Trešnjevka u travnju 2026. organizira drugo izdanje edukativnog programa Trešnjevački 3D Print – Učimo u praksi: Blender i PrusaSlicer za juniore i seniore, namijenjenog svima koji žele naučiti ili unaprijediti svoje vještine u području 3D modeliranja i 3D printanja.

Program je u potpunosti besplatan za sve sudionike, a realizira se uz podršku Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo te Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Riječ je o praktično usmjerenom edukativnom ciklusu koji omogućuje stjecanje konkretnih znanja kroz rad u profesionalnim alatima, uz vodstvo iskusnih mentora iz područja digitalnog oblikovanja i 3D tehnologije. Program je otvoren za sve zainteresirane od 9 godina nadalje, a posebno je osmišljen tako da odgovara i početnicima i naprednijim korisnicima. Sudionici su podijeljeni u dvije skupine, juniori (9 – 14 godina) i seniori (15+ godina), dok je program ujedno inkluzivan i prilagođen osobama s invaliditetom, uz prethodne konzultacije.

Tijekom tri radionice polaznici će savladati osnove rada u Blenderu, naučiti kako pripremiti modele za 3D ispis pomoću PrusaSlicera te se upoznati s najčešćim problemima u 3D printanju i načinima njihova rješavanja kroz specijaliziranu radionicu ‘Zašto opet ne printa kako treba? 3D printanje bez nervoze’. Posebna vrijednost programa je i kontinuirana podrška mentora između radionica putem WhatsApp grupe.

Program vode stručnjaci s višegodišnjim iskustvom: Marko Šćurec, Danijel Višnjić i Sanja Ovčarić.

Radionice će se održavati subotama, 11., 18. i 25. travnja 2026. godine u Centru za kulturu Trešnjevka (Park Stara Trešnjevka 1), a po završetku programa sudionici će izraditi vlastite 3D modele, dobiti isprintane radove te certifikat o uspješnom sudjelovanju.

Sudjelovanje je besplatno, no broj mjesta je ograničen na 20 polaznika po grupi. Za sudjelovanje je potrebno vlastito prijenosno računalo te osnovno poznavanje rada na računalu, kao i prethodna instalacija programa Blender i PrusaSlicer.

Prijave su moguće isključivo putem online prijavnice: https://cekate.hr/program/radionice/tresnjevacki-3d-print/.

U Hrvatskoj ne postoje studentski domovi za osobe s invaliditetom kao ni za djecu s invaliditetom poslije smrti skrbnika. Zato bi za dio njih trebalo prenamijeniti Dom željezničara u Splitu

Poslušaj članak

Andrija Lipanović, predsjednik Udruge Vjeruj i djeluj apelirao je na Vladu RH kako bi se ovaj zapušteni objekt u splitskom predjelu Ravne njive dodijelio osobama s invaliditetom.

– Čuo sam ministra Branka Bačića kako ovaj Dom žele prenamijeniti priuštivom stanovanju, to je totalna glupost. U Domu željezničara bi se trebali smjestiti učenici i studenti s invaliditetom te osobe s invaliditetom koje ostaju bez odgovarajuće skrbi, posebice nakon smrti roditelja ili skrbnika – kaže Lipanović.

Apel Udruge u ime svih osoba s invaliditetom uputio je čak i premijeru Plenkoviću.

– Pisali smo Vladi RH, tražio sam hitan sastanak zbog izjave ministra Bačića da bi volio tu napraviti priuštive stanove. Zgradu bi trebalo iskoristiti za osobe s invaliditetom, a priuštive stanove neka grade na drugom mjestu – poručuje.

Na taj bi se način riješio smještaj dijela osoba s invaliditetom u Splitu. U ovom gradu živi više od 29 tisuća osoba s invaliditetom, dok je 80 tisuća osoba s invaliditetom u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Po njegovim riječima Dom željezničara prilagođen je osobama s invaliditetom, ima pet katova, opremljen je liftom, kuhinjom, menzom. Nekad su tu bile i ordinacije za zaposlene ljude sa željeznice. 

– Bilo bi dobro kad bi dva kata bila za studente s invaliditetom, dva za osobe i djecu s invaliditetom poslije smrti skrbnika, a u Domu bi se mogao otvoriti i rehabilitacijski centar i sala tako da bude sve na jednom mjestu – predlaže Lipanović.

Projekt bi, osim rješavanja važnog socijalnog pitanja, otvorio i nova radna mjesta. Lipanović je svjestan da je pred njima dug put.

– Za realizaciju je potrebno riješiti i imovinsko-pravne odnose s vlasnikom (HŽ Infrastruktura) te uključiti državu, Županiju i Grad Split, uz mogućnost korištenja EU sredstava. Udruga predlaže izradu studije izvedivosti i pokretanje institucionalnih koraka kako bi se projekt realizirao. Naglašavamo njegovu važnost za razvoj inkluzivne i socijalno osjetljive zajednice – ističe Lipanović.

Nakon što je uputio apel Vladi RH, Lipanović očekuje poziv na sastanak u Zagrebu kako bi najviše državne dužnosnike upoznao s idejom o prenamjeni objekta.

– Nadamo se da će ovaj naš apel biti koristan, mi nećemo stati sa zahtjevima jer osobe s invaliditetom zaslužuju bolje uvjete – zaključuje Lipanović.

Vjerujmo da će ovaj zahtjev naići na razumijevanje državnog vrha i predstavnika lokalne vlasti kako bi zapušteni objekt nakon niza godina konačno imao pravu namjenu. Osobe s invaliditetom to itekako zaslužuju.

U Šibeniku je 25. ožujka 2026. godine održan okrugli stol na temu ‘Zapošljavanje uz podršku – izazovi, mogućnosti i primjeri dobre prakse’, u organizaciji Centra za socijalnu inkluziju Šibenik, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Područnim uredom Šibenik

Poslušaj članak

Okrugli stol održan je u sklopu trogodišnjeg programa ‘Širenje mreže socijalnih usluga i povećanja kvalitete života osoba sa invaliditetom u Šibensko-kninskoj županiji’, financiranog od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, s ciljem jačanja međusektorske suradnje i promicanja učinkovitih modela zapošljavanja osoba iz ranjivih skupina.

Partneri na spomenutom programu su Hrvatski zavod za socijalni rad, Hrvatski zavod za zapošljavanje PU Šibenik, Grad Šibenik i Grad Vodice.

Tijekom okruglog stola predstavljeni su ključni elementi zapošljavanja uz podršku, uključujući individualizirani pristup korisnicima, važnost kontinuirane stručne podrške te ulogu poslodavaca i institucija u stvaranju inkluzivnog tržišta rada. Poseban naglasak stavljen je na konkretne mjere i poticaje za zapošljavanje, kao i na razmjenu iskustava iz prakse.

Sudionici su imali priliku čuti primjere dobre prakse, iskustva poslodavaca te osobna iskustva korisnika programa, koja potvrđuju kako zapošljavanje uz podršku doprinosi većoj socijalnoj uključenosti, kvaliteti života i održivom zapošljavanju osoba u nepovoljnom položaju.

Posebno je istaknuta važnost međusobne suradnje poslodavaca, javnih institucija i pružatelja socijalnih usluga kako bi se doprinijelo razbijanju predrasuda i potaknulo stvaranje inkluzivnijeg tržišta rada, s ciljem zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Kao zajednički zaključak naglašeno je i kako značajnu ulogu u tom procesu trebaju imati tijela lokalne samouprave, kroz aktivnu podršku programima zapošljavanja uz podršku.

Izvor: Centar za socijalnu inkluziju Šibenik