Dijalog o novom dugoročnom proračunu za predstavnike ministarstava, komora, instituta, poslovnog i javnog sektora organizirao je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
– Novi europski dugoročni proračun neće biti samo fiskalni dokument nego prijelomna točka koja će testirati sposobnost Europe da pretoči svoje političke prioritete u konkretna sredstva i održive politike – poručio je, među ostalim, zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ, EPP) tijekom razgovora s dionicima hrvatskog javnog i privatnog sektora kojima je, kao član Odbora za proračune, predstavio parlamentarna očekivanja vezana uz višegodišnji financijski okvir (VFO).
Parlament je svoje zahtjeve usvojio u svibnju kako bi ih Komisija uzela u obzir pri oblikovanju službenog prijedloga koji se očekuje sredinom srpnja.
– Riječ je, bez ikakvog pretjerivanja, o političkim odlukama koje će odrediti smjer Europe u desetljeću pred nama – istaknuo je Ressler te dodao da će nadolazeći pregovori o proračunu pokazati ima li Europa snage djelovati kao ozbiljna i konkurentna zajednica.
Parlament smatra da novi proračun Uniji mora omogućiti žurno djelovanje u krizama, bolju zaštitu građana, snažnija ulaganja i potporu konkurentnijem gospodarstvu. Stoga se zalaže za veći budžet (iznad samonametnute trenutačne gornje granice od 1% bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU-a), smanjenje nepotrebne birokracija za korisnike te kontinuirani parlamentarni demokratski nadzor.
– Uspjeh novog proračuna ovisit će o sposobnosti da uspostavimo ravnotežu između ulaganja u sigurnost, industrijski razvoj i smanjivanje tehnološkog jaza, te u koheziju, poljoprivredu i ravnomjerni razvoj. Europa ne može biti sigurna i stabilna ako zanemari bilo koji od tih stupova – rekao je zastupnik Ressler.
U parlamentarnoj rezoluciji o dugoročnom proračunu ističe se kako je zajednički budžet prvenstveno investicijski alat koji ostvaruje vidljivu dodanu vrijednost u odnosu na nacionalnu potrošnju. Parlament je odbacio ideju o ponavljanju modela Mehanizma za oporavak i otpornost i pristupa ‘jedan nacionalni plan po državi članici’ kao osnove za potrošnju.
– Parlament neće moći podržati ideju dugoročnog proračuna koja bi se temeljila isključivo na centraliziranim nacionalnim planovima, bez istinske europske vizije i bez stvarnog uključivanja lokalnih i regionalnih razina vlasti. Europska sredstva mogu imati puni učinak samo ako prate stvarne potrebe na terenu. Zbog toga ćemo, osim o strukturi i obujmu proračuna, inzistirati i na pojednostavljenju pravila te punom priznanju uloge lokalnih i regionalnih aktera koji najbolje razumiju konkretne izazove i razvojne potencijale svojih zajednica – poručio je Ressler.
Zastupnik Karlo Ressler u Odboru za proračune je koordinator Pučana, najbrojnijeg kluba zastupnika u Europskom parlamentu.
Nakon što bude predstavljen prijedlog Komisije, Parlament priprema svoje stajalište za pregovore s Vijećem kako bi se postigao dogovor o prioritetima, strukturi i veličini sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a. Parlament ne može predlagati izmjene na konačnu verziju prijedloga, no potrebno je da ga odobri glasanjem na plenarnoj sjednici apsolutnom većinom svih zastupnika.
Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
