Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Iza Clarityja stoji osobna priča, ali i ideja da tehnologija treba biti korisna svima. Arminov projekt pokazuje kako vlastito iskustvo, znanje i želja za pomaganjem mogu postati konkretno rješenje koje doprinosi pristupačnijoj komunikaciji i većoj uključenosti osoba s oštećenjem sluha u svakodnevni život

Poslušaj članak

Armin Lišić iz Viškova student je druge godine diplomskog studija Informacijske tehnologije u poslovnim sustavima, smjer Programsko inženjerstvo u poslovnim sustavima, na Veleučilištu u Rijeci. Uz studij radi u tvrtki AlphaWave Rijeka, gdje sudjeluje u razvoju softverskih rješenja, web aplikacija i interaktivnih 3D projekata. U slobodno vrijeme razvija vlastite projekte, a jedan od njih je Clarity, besplatna aplikacija koja pretvara govor u tekst u stvarnom vremenu i olakšava komunikaciju gluhim i nagluhim osobama.

Ideja za Clarity nastala je iz osobnog iskustva i želje da tehnologijom pomogne drugima. Budući da je i sam gluha osoba i korisnik kohlearnog implantata, Armin dobro poznaje izazove s kojima se gluhe i nagluhe osobe susreću u svakodnevnoj komunikaciji.

– I sam se susrećem s izazovima u komunikaciji pa znam koliko neke svakodnevne situacije mogu biti zahtjevne. Poznajem i mnogo gluhih i nagluhih osoba kojima komunikacija predstavlja problem. Budući da se već nekoliko godina bavim programiranjem i razvojem aplikacija, odlučio sam svoje znanje iskoristiti za nešto što bi ljudima stvarno moglo pomoći. Tako je nastao Clarity – objašnjava Armin.

Aplikacija putem mikrofona prepoznaje govor i prikazuje izgovorene riječi na zaslonu mobitela, tableta ili računala. Korisnici mogu odabrati hrvatski ili engleski jezik, prilagoditi veličinu teksta, koristiti veliki prikaz i spremiti prijepis razgovora.

Clarity je jednostavan za korištenje. Za web verziju nisu potrebni registracija ni instalacija. Dovoljno je otvoriti stranicu, dopustiti pristup mikrofonu i pokrenuti prepoznavanje govora. Aplikacija je besplatna i dostupna na adresi https://clarity.codarox.com/.

Iako je prvenstveno namijenjena pomoći gluhim i nagluhim osobama, Clarity može biti koristan i liječnicima, medicinskom osoblju te zaposlenicima banaka, pošta i drugih javnih ustanova. Primjenu može pronaći i u školama, na fakultetima, radnim mjestima, sastancima i u svakodnevnim razgovorima.

– Nisam želio napraviti aplikaciju namijenjenu samo jednoj skupini ljudi, nego alat koji može pomoći svima kojima je potreban tekstualni prikaz govora. Primjerice, liječnik ili zaposlenik banke može uključiti Clarity kako bi korisniku olakšao razumijevanje razgovora. Važno mi je da komunikacija bude pristupačnija i da se osobe s oštećenjem sluha ne moraju uvijek same prilagođavati okolini – ističe Armin.

Clarity je trenutačno u pilot-fazi, a Armin kontinuirano radi na njegovu poboljšanju. Posebnu pozornost posvećuje jednostavnosti sučelja, brzini prepoznavanja govora i prilagodbi mobilnim uređajima. Aplikaciju je predstavio na sastanku Koordinacije pravobranitelja za osobe s invaliditetom za područje visokog obrazovanja te Dariju Jurišiću iz Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom. Reakcije su bile pozitivne, a prepoznat je i potencijal aplikacije u različitim ustanovama.

– Drago mi je što su ljudi prepoznali potencijal aplikacije. Clarity sam počeo razvijati kao vlastiti projekt jer sam želio pomoći drugima. Puno mi znači kada vidim da bi moj rad nekome mogao olakšati život. Aplikacija još ima prostora za napredak, zato želim da je što više ljudi isproba i podijeli svoja iskustva i prijedloge – kaže Armin.

U budućnosti planira proširiti podršku na dodatne jezike, pojednostaviti sučelje i poboljšati prepoznavanje govora u bučnim prostorima, poput bolnica, čekaonica i javnih ustanova. Dugoročno želi razviti i zasebnu mobilnu aplikaciju za App Store i Google Play kako bi Clarity bio još dostupniji korisnicima.

Za daljnji razvoj važne su mu suradnje s udrugama gluhih i nagluhih osoba, obrazovnim i zdravstvenim ustanovama te drugim organizacijama. Smatra da su povratne informacije korisnika ključne za prepoznavanje stvarnih potreba i nedostataka.

– Clarity trenutačno razvijam samostalno i u slobodno vrijeme, pa mi svaka podrška i povratna informacija puno znače. Volio bih da se aplikacija jednog dana koristi u što više ustanova i da postane jednostavan alat koji ljudima olakšava komunikaciju. Moj je cilj da ostane besplatna i dostupna što većem broju ljudi – zaključuje Armin.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Robot pomaže pacijentu na temelju onoga što je naučio, pružajući onoliki fizički otpor da se mišići adekvatno aktiviraju i jačaju

Poslušaj članak

U današnje vrijeme svjedočimo sve većem tehnološkom napretku koji može pomoći čovjeku oko svakodnevnog funkcioniranja u sve više životnih sfera. Tako umjetna inteligencija može ponuditi rješenje za bilo koji problem. Neki su je znanstvenici počeli koristiti u dobre svrhe te na taj način pomakli granice mogućeg u tehnologiji i medicini.  

Tako su znanstvenici s Massachusetts Institute of Technology sveučilišta spojili visoko kvalitetnu umjetnu inteligenciju kako bi pomogli ljudima koji se suočavaju s posljedicama moždanog udara da se što prije oporave.

Ranije ove godine, inženjeri sa spomenutog sveučilišta razvili su novu metodu koja bi uvelike mogla pomoći fizioterapeutima da izvuku maksimalan učinak iz terapije za osobe koje su doživjele moždani udar, piše MIT News.

Naime, znanstvenici su razvili robote koji bi trebali upijati i pretvarati naredbu u pokret, odnosno vježbu koju robot pacijentu pomaže odraditi.

Johannes Lachner, suradnik za umjetnu inteligenciju na MIT-u, ističe kako bi kroz ovu inovaciju fizioterapeuti robota mogli trenirati na koji način da pomogne pacijentima.

– Naš je cilj naučiti robote kako pomagati u fizikalnoj i radnoj terapiji, ne zamijeniti terapeute, već proširiti njihov doseg. Ključna inovacija našeg sustava je da fizioterapeuti mogu trenirati vlastitog robota pomoću umjetne inteligencije, omogućujući personaliziranu podršku prilagođenu potrebama svakog pacijenta.

Ovaj robotski sustav razvili su Johannes Lachner, docent na Sveučilištu Purdue, i Noah Geiger, bivši gostujući student na MIT-u, te sadašnji pripravnik programa za mlađe menadžere sa smjera umjetna inteligencija/IT u tvrtki Robert Bosch GmbH.

Naime, spomenuti robotski sustav nastao je kao kombinacija modela difuzije temeljene na transformatorima s povratnim informacijama o sili u stvarnom vremenu. Dakle, robot, koristeći obje ruke, prilagođava terapiju (pokrete) sukladno mogućnostima pacijenta s kojim radi.

Sustav radi na principu sličnom onom ChatGPT-a kada generira zadanu sliku. Kod robotskog sustava stvar je slična, samo što umjesto toga sustav upija naredbe te uči što bi sve robot trebao raditi, ponašati se kako bi pacijentu pružio adekvatnu pomoć u vidu aktivnosti tijekom fizikalne terapije.

Robot potom pomaže pacijentu na temelju onoga što je naučio, pružajući tako točno onoliku količinu pomoći, odnosno fizičkog otpora, kako bi se mišići osobe adekvatno aktivirali te kako bi se jačao oslabljeni dio.

– Dok se većina generativnih modela umjetne inteligencije u robotici fokusira na kretanje, naš je među prvima koji uči fizičku interakciju, odnosno kako reagirati na dodir, silu i otpor. Novost našeg generativnog modela umjetne inteligencije je njegova sposobnost učenja dinamičke fizičke interakcije izvan planiranja kretanja – istaknuo je Noah Geiger.

Testiranje je izvršeno na zdravim sudionicima. istraživači su trenirali generativni model umjetne inteligencije koristeći svojevrsne VR naočale povezane s robotom (telemanipulaciju). Dakle kada je voditelj vježbe napravio određeni pokret, taj isti pokret ponovio je robot.

– To je omogućilo modelu da nauči kako bi se robotska pomoć trebala prilagoditi aktivnom sudjelovanju pacijenta. Paralelno s tim, ljudski operateri vodili su robota kroz zadatke manipulacije bogate kontaktima koristeći telemanipulaciju, stvarajući niz zahtjevnih pokreta. Zajedno, ovi komplementarni skupovi podataka omogućili su modelu da nauči i generalizira učinkovite strategije fizičke interakcije – kazao je Lachner.

Istraživanje ove metode u međuvremenu je otišlo korak dalje. Istraživači u Münchenu, udruživši se sa istraživačima iz laboratorija Cristine Piazza na Tehničkom sveučilištu u Münchenu.

Tamošnji fizioterapeuti i radni terapeuti nose rukavice koje mjere silu, te snimaju rad s pacijentima. Snimljeni podaci poslužit će za razvoj sustava robota, odnosno umjetne inteligencije pomoću koje bi robot trebao moći savladati nove pokrete koje su pojedini fizioterapeuti radili s pacijentima, ovisno o dijagnozi.

– Početni robotski eksperimenti već su pokazali izvedivost ovog pristupa. Sljedeća faza projekta ima za cilj razvoj modela specifičnih za terapeute i njihovu evaluaciju u dugoročnoj kliničkoj studiji s istim pacijentima koji su prethodno primali manualnu terapiju.

Ovaj sustav može obuhvatiti širok spektar vježbi, za više vrsta dijagnoza i oštećenja. Tako da će robot moći pomoći ljudima koji se oporavljaju od moždanog udara, ljudima koji imaju oštećenja gornjih ekstremiteta, pacijentima nakon operacije ili starijima koji žele ojačati svoje oslabljene mišiće.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Došlo se do spoznaje kako se konzumenti kanabisa mogu dovesti do opasnih situacija što objašnjava povećanu stopu nasilja s njihove strane

Poslušaj članak

Sve više ljudi na svijetu konzumira marihuanu, bilo povremeno bilo kontinuirano. Većina ljudi ne vidi ništa sporno u konzumiranju marihuane, ističući kako ih ona opušta. Međutim, marihuana može negativno utjecati na mentalno zdravlje, a to može rezultirati čak i iznimnom agresivnošću, piše Futurism.

Naime, tim znanstvenika iz Velike Britanije proveo je studiju o tome utječe li konzumacija kanabisa na povećani rizik od agresije. Meta analiza objavljena u časopisu Psychological Medicine sugerira kako je ova tvrdnja točna.

Statistika koja proizlazi iz glavnog nalaza studije govori u prilog tome da postoji velika vjerojatnost da će osobe koje konzumiraju marihuanu češće pribjeći nasilnom djelu.  

Isto tako, studija sugerira da su žene koje preferiraju konzumaciju marihuane u većoj opasnosti od podlijeganja nasilju.  

Iako se u ovom istraživanju radi o povezanosti nasilja i uživanju u marihuani, teme oko koje se kompetentni znanstvenici nisu još usuglasili, analiza sugerira kako oni ljudi koji konzumiraju bilo lake ili teške droge, lakše se odlučuju stvari rješavati nasiljem.

– Potrebno je naglasiti važnost rješavanja ovog problema i na društvenoj i na kliničkoj razini – pišu znanstvenici u svom radu.  

– Kao kliničarka, vidjela sam kako prekomjerna upotreba kanabisa može biti faktor nasilja. Dugo smo bili oprezni oko toga koliko daleko možemo ići u opisivanju ove veze, ali pregled ove veličine omogućuje nam da s više samopouzdanja govorimo o rizicima, a istovremeno pazimo da ne stigmatiziramo ljude koji šire koriste kanabis – kazala je koautorica i profesorica s King’s Collegea u Londonu Marta Di Forti.

S obzirom na to da je konzumacija kanabisa postala legalna u mnogim zemljama diljem svijeta, problem se adresira samo na one koji uživaju pušenje te biljke, ali Sir Robin Murray, koautor i profesor psihijatrijskih istraživanja na King’s Collegeu u Londonu, ističe kako je problem puno dublji.

– Kako se kanabis sve više komercijalizira i legalizira diljem svijeta, razgovor o njegovim rizicima uglavnom se usredotočio na osobu koja ga koristi. Ovaj pregled pokazuje da nasilje, i onaj koje ga počini i onaj koji ga doživljava, također moraju biti dio tog razgovora – zaključuje Murray.

Za potrebe ovog rada, odnosno kako bi dobili što realnije rezultate te problematiku korelacije između konzumiranja marihuane i nasilja što zornije prikazali, znanstvenici su obuhvatili rezultate 63 studije povezane s kanabisom koje su uključivale više od 265.000 ispitanika.

Uzevši u obzir sve rezultate, znanstvenici su došli do spoznaje kako se konzumenti kanabisa mogu dovesti do opasnih situacija što objašnjava povećanu stopu nasilja s njihove strane.

Još jedna od opasnosti, kako navode znanstvenici, je i ta što osobe koje konzumiraju marihuanu mogu biti izložene vršnjacima koji uzimaju jače droge ili se bave kriminalom.

Povećani rizik od nasilnog ponašanja zabilježen je i kod ljudi koji su već bolovali od neke mentalne bolesti, a konzumirali su kanabis.

– S obzirom na veću stopu upotrebe kanabisa među osobama s teškim mentalnim poremećajima u usporedbi s općom populacijom, ova skupina predstavlja posebno rizičnu populaciju u smislu nasilnog ponašanja – ističu znanstvenici u radu.

Znanstvenici tvrde kako bi stručnjaci za mentalno zdravlje odnosno psihijatri trebali provjeravati koriste li pacijenti s povećanom agresijom marihuanu, a to se posebno odnosi na one s teškim mentalnim oboljenjima.

Bez obzira na sve čvršće dokaze, još uvijek je potrebno detaljno ispitati povezanost agresije i upotrebe kanabisa. Kako bi se to ostvarilo, u budućim studijama trebaju se pokušati otkriti uzročno-posljedične veze – kako, kad i zašto ljudi koriste kanabis.

– U daljnjim studijama trebalo bi ispitati dovodi li smanjenje uporabe kanabisa kliničkim ili javnozdravstvenim intervencijama do smanjenja nasilnog ponašanja – zaključuje se u radu.