Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Smatramo svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima, rekla je Danijela Dolenec

Poslušaj članak

Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, diljem Hrvatske organiziraju se simpoziji, radionice i javno-zdravstvene akcije kojima je cilj senzibilizirati javnost za rastući problem koji sve više opterećuje zdravstveni sustav – mentalno zdravlje, pogotovo kod mladih.

Tim je povodom Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok jučer u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju organizirao simpozij „Algoritam odnosa – od pojedinca do zajednice”, peti po redu na temu mentalnog zdravlja.

Stručnjaci okupljeni na simpoziju, kroz predavanja i panele, u fokus rasprave stavili su ulogu obitelji, škole, zdravstvenog i socijalnog sustava te lokalne zajednice kao ključnih čimbenika za zaštitu mentalnog zdravlja. Riječ je o međuljudskim odnosima općenito u kojima se djeca i mladi sve teže snalaze. Pridoda li se k tome i izostanak jasne javno-zdravstvene politike u zaštiti mendalnog zdravlja, ne treba čuditi činjenica da sustavno raste broj djece i mladih s dijagnozama tjeskobe, anksioznosti i drugih srodnih poremećaja.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, otvarajući simpozij, istaknula je kako je Grad Zagreb u zadnjih pet godina, dakle za mandata ove gradske uprave, šesterostruko povećao ulaganja u gradske ustanove koje se bave mentalnim zdravljem djece i mladih.

– Pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih nisu dobri i zato moramo kontinuirano ulagati u sustav i podržavati stručnjake koji svakodnevno rade s djecom i mladima – rekla je Dolenec te napomenula kako ova gradska uprava „smatra svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima”.

Tek da podsjetimo, suorganizator simpozija Dom zdravlja Zagreb – Istok pruža cjelodnevnu zdravstvenu skrb za djecu i mlade, a unutar njega djeluje Centar za zdravlje mladih (CZM). Riječ je o projektu Grada Zagreba koji za misiju ima, uz sve ostalo, zaštitu mentalnog te spolnog i reproduktivnog zdravlja mlađih generacija. Usto, CZM često provodi akcije koje za cilj imaju promociju zdravog načina života.  

Uz zamjenicu gradonačelnika Dolenec, na jučerašnjem su se simpoziju prigodnim govorima prisutnima obratili i Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok te Ivana Pavić Šimetin, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet

Poslušaj članak

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom te predsjednikom Gradske skupštine Matejem Mišićem, dijelio je sjajno raspoloženje s okupljenim građanima u petak, 2. listopada, na svečanom otvorenju Sarajevske ceste.

Riječ je o kapitalnom projektu Grada Zagreba na koji su  građani Novog Zagreba čekali više od četiri desetljeća. Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet. Rekonstruirana prometnica, naime, proteže se od rotora u Zapruđu do spoja prema budućem nadvožnjaku, koji grade Hrvatske autoceste i još nije poznato kada će biti završen.

Radovi na rekonstrukciji Sarajevske ceste trajali su dvije godine jer je, uz sve ostalo, postavljena nova prometna signalizacija i javna rasvjeta, zaštita od buke te su uz prometnicu uređene pješačke i biciklističke staze. Također su obavljani i radovi na komunalnoj infrastrukturi – na sustavu odvodnje, vodovodu, elektroenergetskim i komunikacijske instalacijama – što dovoljno govori koliko je obnova Sarajevske bila zahtijevan i složen posao.

Gotovo 40 tisuća stanovnika ovog dijela metropole uskoro će, početkom studenog 2026., svjedočiti još jednom povijesnom danu za Novi Zagreb. U promet će naime biti puštena i tramvajska pruga na Sarajevskoj cesti, a riječ je prvim tramvajskim tračnicama koje su u Zagrebu postavljene nakon četvrt stoljeća. Kada tramvaji počnu voziti ovim dijelom Novog Zagreba i spajati ga s metrpolom preko rijeke Save, prometne gužve bit će neusporedivo podnošljivije.

Sveukupna vrijednost radova na Sarajevskoj cesti, uključujući i tramvajsku prugu te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, iznosi oko 36 milijuna eura. Cijela investicija financirana je iz proračuna Grada Zagreba, na što je gradonačelnik Tomašević također posebno ponosan.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Centar je od početka izlazio izvan vlastitih zidova, koristeći park Maksimir, trgove, škole, i vrtiće kao pozornice, galerije i mjesta susreta

Poslušaj članak

Centar za kulturu Maksimir slavi velikih pola stoljeća rada pa je tim povodom za subotu 3. listopada pripremio veliku rođendansku proslavu, uz iznimno bogat cjelodnevni program prepun radionica, koncerata, cirkusa, izložbi i zabave za sve generacije.

Centar za kulturu i informacije Maksimir s radom je započeo davne 1977., s namjerom da bude jezgra kulturnog stvaralaštva, obrazovanja i susreta građana na području Maksimira.

Od skromnih početaka u dvjema prostorijama izrastao je u važnu zagrebačku kulturnu ustanovu, a njegovu su povijest obilježile manifestacije „Ljeto u Maksimiru”, „Maskarada”, „Praznik kestena”, „Solsticijske svečanosti”, „Trka na prstenac”, „Od poklada do jeseni”, „Kazališni kotao”, „Nedjeljna košnica”, „Mali kvadrat” i „Raspjevani Maksimir”. Njihova dugovječnost svjedoči o temeljnoj ideji Centra – ne stvarati samo kulturu za građane, nego zajedno s njima.

Centar je od početka izlazio izvan vlastitih zidova, koristeći park Maksimir, trgove, škole, i vrtiće kao pozornice, galerije i mjesta susreta.

Poseban trag ostavile su umjetničke intervencije Julija Knifera, Zlatana Vrkljana, Krešimira Bauera, Vladimira Dodiga Trokuta, Milene Lah, Ivana Briskog i drugih autora, čime je javni prostor postao mjesto neposrednog susreta građana i suvremene umjetnosti. Važan dio djelovanja bilo je poticanje kulturnog amaterizma. Razvijale su se likovne, plesne, glazbene i dramske skupine, a alternativnu kazališnu scenu obilježila su kazališta Aruša, Penso+, Šipak, ARS i akrobatsko kazalište Triko. Informativnu ulogu imao je lokalni list Maksimir, pokrenut 1981., a poslije obnovljen kao Maksimir moj kvart.

Preseljenje u Dom na Kozjaku donijelo je bolje uvjete za rad, a objedinjavanje svih aktivnosti u Švarcovoj 18 tijekom 2013. otvorilo je novo razdoblje programskog razvoja. U posljednjem desetljeću Centar istodobno čuva tu tradiciju i prilagođava je suvremenim kulturnim potrebama. Galerija Crta sustavno predstavlja crteže i crtačke koncepcije umjetnika mlađe generacije, a Izložba na cesti i Kultura ulice likovnu umjetnost ponovno iznose u javni prostor.

Film u kvartu vraća zajedničko gledanje filmova, dok Q’ART u tvom KVARTU, programi tolerancije, permakulturni sadržaji, škola mjuzikla, koncerti školskih bendova, prikupljanje sjećanja građana o Maksimiru i druge aktivnosti u zajednici povezuju kulturu sa svakodnevnim životom kvarta. Radionice novih medija i podcast Kulturni maksimalac otvaraju Centar digitalnim formatima i novim publikama, a Kuća Nahero, Empiria Teatar i Suvremeni glazbeni ansambl donose prostor suradnje s nezavisnom umjetničkom scenom.

Pola stoljeća Centra za kulturu Maksimir obilježit će se u subotu 3. listopada brojnim besplatnim programima u parku Otti Berger te koncertom Ricarda Luquea i prijatelja u velikoj dvorani.