Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Problem, po meni, nije financijska (ne)pismenost, nego se zapravo svodi na činjenicu da neke udruge zaboravljaju što je njihova misija, kaže Marica Mirić, predsjednica SOIH-a

Poslušaj članak

Udruge koje okupljaju osobe s invaliditetom u posljednjih se nekoliko godina žale da sve teže financiraju projekte i programe namijenjene kvalitetnijem životu njihova članstva. Stoga su prošli tjedan u Zagrebu tri krovna saveza – Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize (HSUCDP), Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom (HSUTI) i Savez društava distrofičara Hrvatske (SDDH) – zajednički organizirali radionicu za zaposlenike udruga članica s ciljem jačanja kapaciteta za uspješno upravljanje svakodnevnim poslovanjem udruga.

Na radionici, koja se održala uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, sudjelovalo je 30-ak udruga članica sva tri saveza, uz poseban osvrt na financijsku pismenost kao važnu stavku u djelovanju udruga.

Tezu s početka teksta – o teškoj financijskoj situaciji brojnih udruga osoba s invaliditetom – u formi pitanja prenosimo Marici Mirić, predsjednici Saveza društava distrofičara Hrvatske i prvoj dami SOIH-a. Internesira nas je li možda i financijska (ne)pismenost razlog što udruge ‘dišu na škrge’ i klimavo se održavaju na životu.

– Ne bih rekla da finacijska nepismenost uzrokuje neke probleme u djelovanju udruga jer većina nas te poslove prepušta knjigovodstvenim servisima – veli nam Mirić.

– Neke su udruge vrlo financijski profilirane i imaju ekipe koje znaju kako povući novac iz određenih fondova. ali i kako taj novac pametno utrošiti.

Problem je, po meni, znatno složeniji i zapravo se svodi na činjenicu da neke udruge zaboravljaju što je njihova misija. A naša misija trebala bi biti bolji, kvalitetniji život našeg članstva. To ponajprije podrazumijeva stvaranje svih uvjeta koji vode neovisnom življenju osoba s invaliditetom.

Dakle, mi kao udruge i savezi našem članstvu moramo osigurati uslugu osobne asistencije, no pritom i asistenti moraju biti zadovoljni uvjetima rada i visinom satnice. Međutim, postoje udruge koje broje tek nekoliko članova a gradile bi nekakve megalomanske projekte, primjerice centre za neovisno življenje. Za koga bi to oni gradili centre, za nekolicinu svojih članova?! Otkud novac za takve projekte, na temelju kojeg bi to programa oni osigurali bolji, ispunjeniji život osobama s invaliditetom?!

Nama ne trebaju mastodonti, nama trebaju suvisli i kvalitetni projekti koji neće dovesti udruge, kako sami kažete, u situaciju da ‘dišu na škrge’. Stoga i organiziramo ove radionice, kakva je današnja, kako bismo prenijeli svoja znanja i iskustvo kad je riječ o učinkovitom poslovanju udruga – kategorična je Mirić.

Premda to i nije bila tema radionice u organizaciji tri saveza, Mirić neizostavno pitamo što misli o (u posljednje vrijeme često spominjanom) kolektivnom ugovoru koji bi, navodno, udruge i savezi trebali potpisati s Vladom RH već sljedeće godine. Taj bi kolektivni ugovor, opet navodno, udruge osoba s invaliditetom konačno svrstao među pouzdane, financijski stabilne poslodavce.

– Ne zalažem se za kolektivni ugovor iz dva razloga. Prvo, nije dobro da institucije ulaze u udruge jer institucije imaju svoja kruta, birokratska pravila koja često nemaju veze sa stvarnim životom i izazovima osoba s invaliditetom. Kako jedan državni službenik, koji predstavlja te institucije, može znati što su temeljne potrebe našeg članstva, a nikada nije izašao iz svoje kancelarije i ušao u stvarni svijet osoba s invaliditetom. Drugo, tim kolektivnim ugovorom neke bi udruge dobile stalni izvor financiranja, a druge bi bile izuzete. To bi dovelo do strašnog razdora među udrugama, trenja u odnosima koje bi moglo ugroziti i smisao našeg okupljanja u saveze – zaključuje Mirić.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Cilj akcije je potaknuti toleranciju, empatiju, međusobno poštovanje i ravnopravno uključivanje osoba s invaliditetom u društvo. Ujedno se promiču solidarnost, volontiranje, kretanje i zdrave životne navike

Poslušaj članak

U subotu, 10. listopada 2026. godine, u Planinarskom domu Đuro Pilar, poznatom kao Popovićeva šumica, održana je tradicionalna akcija „Različiti, a jednaki“.

U organizaciji Udruge osoba s invaliditetom „Loco-Moto“ iz Slavonskog Broda i u suradnji s Planinarskim društvom Dilj gora, akcija se održava već 28 godina s ciljem promicanja jednakosti, prihvaćanja različitosti i zajedništva.

Ovogodišnje druženje okupilo je oko 300 sudionika, među kojima su bili učenici svih slavonskobrodskih osnovnih škola, učenici iz Donje Bebrine, djeca Dječjeg vrtića Potjeh, učenici Srednje medicinske škole, učitelji, nastavnici, odgojitelji, osobe s invaliditetom i volonteri.

Program je bio ispunjen sportskim i zabavnim aktivnostima. Sudionici su se okušali u potezanju konopa, skakanju u vrećama i štafetnim igrama, a sudjelovali su i u kreativnoj radionici, radionici smijeha te slikanju na foliji. Kroz igru, druženje i zajedničke aktivnosti djeca, mladi i odrasli imali su priliku upoznati se, povezati i zajedno provesti vrijeme u prirodi.

Cilj akcije je potaknuti toleranciju, empatiju, međusobno poštovanje i ravnopravno uključivanje osoba s invaliditetom u društvo. Ujedno se promiču solidarnost, volontiranje, kretanje i zdrave životne navike.

Akcija „Različiti, a jednaki“ posebno je važna za djecu i mlade jer im omogućuje da kroz zajedničko iskustvo bolje razumiju i prihvate različitosti. Takvim se druženjima ruše predrasude, razvijaju prijateljstva i gradi društvo u kojem svatko ima svoje mjesto.

Već 28 godina ova akcija pokazuje koliko su važni zajedništvo, suradnja i odgoj novih generacija u duhu prihvaćanja i jednakih mogućnosti za sve.

Poruka akcije jednostavna je i snažna: „Različiti smo po svojim mogućnostima, iskustvima i potrebama, ali svi smo jednaki u dostojanstvu, pravima i potrebi da budemo prihvaćeni”.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Nije dovoljno znati da dojenje ima brojne zdravstvene dobrobiti za dijete i majku. Potrebno je stvoriti okruženje u kojem majke zaista mogu dobiti podršku koja im je potrebna, poručili su iz udruge RODA

Poslušaj članak

Već više od tri desetljeća u Hrvatskoj se promiče program dojenja kojemu je, uz ostalo, cilj osigurati majkama dostupne informacije, pomoć i uvjete koji im omogućuju da ostvare ciljeve vezane uz hranjenje djeteta.

Ove godine Nacionalni tjedan dojenja obilježava se pod egidom ‘Dojenje za održiv početak života: jačajmo ono što djeluje’, a tim je povodom na zagrebačkom Cvjetnom trgu otvoren štand na kojemu su trudnice i roditelji dobili stručne savjete o dojenju, letke i brošure. Također i informacije o podršci dostupnoj u lokalnoj zajednici te kako dojilje mogu ostvariti besplatnu pomoć patronažne sestre i u kojim su gradskim domovima zdravlja otvorena Savjetovališta za dojenje.

– Podrška dojenju ne počinje i ne završava u rodilištu. Majkama su potrebne pravodobne i provjerene informacije, stručna pomoć u prvim danima i tjednima nakon poroda te podrška obitelji, zajednice i radnog okruženja – poručili su organizatori jučerašnje akcije na Cvjetnom trgu.

Javnozdravstvenu akciju podrške dojenju organizirali su Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom u suradnji s udrugom Roditelji u akciji – RODA te domovi zdravlja kojima je osnivač Grad Zagreb.

– Zaista su brojni pozitivni učinci dojenja djeteta, ne samo sa zdravstvenog aspekta. Zato je važno da sve majke koje mogu dojiti dobiju za to adekvatnu podršku, a iz perspektive Grada Zagreba važno nam je da ta podrška bude sustavna i dugoročno održiva. Ne samo da ova Gradska uprava u tim naporima podržava udruge civilne odruštva, poput udruge RODA, nego i kroz naše domove zdravlja organiziramo različite aktivnosti, primjerice trudničke tečajeve ili podršku u ranom razvoju u savjetovalištima za dojenje. Dakle, zaista se trudimo svima biti na raspolaganju, ne samo majkama, nego i očevima – rekla je Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

– Ovog Nacionalnog tjedna dojenja zato želimo podsjetiti da je podrška dojenju zajednička odgovornost zdravstvenog sustava, stručnjaka, obitelji, poslodavaca, zajednice i svih nas. Jer nije dovoljno znati da dojenje ima brojne zdravstvene dobrobiti za dijete i majku. Potrebno je stvoriti okruženje u kojem majke zaista mogu dobiti podršku koja im je potrebna – poručili su iz udruge RODA.