Zašto neke gluhe osobe govore drugačije? Zašto je izraz ‘gluhonijem’ zastario i pogrešan? I zašto drugačija intonacija ili izgovor nemaju nikakve veze s inteligencijom ili sposobnošću komunikacije? U ovoj epizodi odgovorit ću na sva ta pitanja
Dobrodošli u osmu epizodu vloga ‘Svijet gluhih s Ivom B.’
Većina gluhih osoba može govoriti. Pa zašto onda još uvijek mnogi koriste izraz ‘gluhonijem’? Možda ste i sami čuli da netko za gluhu osobu kaže da je ‘gluhonijema’? Možda u razgovoru, možda u školi, možda u medijima. Međutim, riječ je o zastarjelom, netočnom i za mnoge gluhe osobe uvredljivom izrazu. Još važnije, on ne opisuje stvarnost gluhih osoba. U ovoj epizodi objasnit ću kako je taj izraz nastao, zašto je pogrešan, zašto neke gluhe osobe govore drugačije i koje je izraze ispravno koristiti danas.
Pogrešno povezivanje gluhoće i nijemosti postoji još od antičkih vremena, a izraz ‘gluhonijem’ bio je široko korišten tijekom 19. i velikog dijela 20. stoljeća. U to vrijeme nisu postojali suvremeni slušni aparati, kohlearni implantati ni razvijene metode slušno – govorne rehabilitacije. Zbog nedostatka rane dijagnostike i stručne podrške često se vjerovalo da osoba koja ne čuje ne može ni govoriti. Specijalizirane rehabilitacijske usluge bile su dostupne uglavnom u pojedinim većim gradovima, pa mnoge obitelji nisu imale pristup potrebnoj podršci. Takvo je shvaćanje ostavilo trag i u jeziku, zbog čega se izraz ‘gluhonijem’ zadržao i nakon što su znanost i praksa pokazale da ne odražava stvarnost gluhih osoba.
Slična praksa postojala je i u drugim jezicima. U engleskom su se dugo koristili izrazi ‘deaf and dumb’ i ‘deaf-mute’. Riječ ‘dumb’ izvorno je značila ‘nijem’, no kasnije je dobila i značenje ‘glup’ ili ‘nesposoban’, zbog čega se danas smatra uvredljivom. Zato se koriste izrazi poput ‘deaf person’ ili ‘hard of hearing person’.
Većina gluhih osoba ima potpuno razvijene govorne organe i uz odgovarajuću podršku mnoge mogu razviti razumljiv govor. Budući da ne čuju vlastiti glas na isti način kao čujuće osobe, teže je prirodno kontrolirati visinu glasa, intonaciju ili izgovor riječi. Zbog toga njihov govor može imati drugačiju intonaciju, izgovor ili zvučati drukčije, ali to ne govori ništa o njihovim sposobnostima, obrazovanju ili inteligenciji. Način na koji osoba govori nema nikakve veze s njezinom inteligencijom.
Kvaliteta govora ne ovisi samo o stupnju oštećenja sluha, nego i o tome koliko je rano započela slušno-govorna rehabilitacija te jezična podrška. Rana intervencija može značajno pridonijeti razvoju razumljivijeg govora, dok kasniji početak rehabilitacije može rezultirati drugačijim ili manje razumljivim govorom, čak i kada je stupanj oštećenja sluha sličan.
Gluhe osobe komuniciraju na različite načine – govorom, hrvatskim znakovnim jezikom ili kombinacijom oboje. To što netko ne koristi glas ne znači da ne može komunicirati, nego da koristi način koji mu je najprirodniji.
Ipak, postoji mali broj gluhih osoba koje ne razviju govorni jezik ili ga koriste vrlo ograničeno. U većini slučajeva to nije posljedica same gluhoće, nego izostanka rane dijagnostike, pravodobne intervencije i jezične podrške u najranijem razdoblju razvoja ili drugih nepovoljnih životnih okolnosti, poput otežanog pristupa rehabilitaciji tijekom ratnih razdoblja.
Izraz ‘gluhonijem’ nije problematičan samo zato što je netočan. Riječi koje koristimo oblikuju način na koji doživljavamo druge ljude. Kada se gluhu osobu opisuje kao ‘gluhonijemu’, može se stvoriti pogrešan dojam da ne može govoriti, komunicirati ili samostalno sudjelovati u društvu. Takve pretpostavke ponekad dovode do predrasuda, podcjenjivanja sposobnosti i nerazumijevanja s kojima se gluhe osobe susreću u obrazovanju, zapošljavanju i svakodnevnom životu.
Gluhe osobe studiraju, rade, odgajaju djecu, voze automobile i koriste moderne tehnologije. Zato ovo nije samo pitanje jedne riječi, nego pitanje poštovanja. Ispravno je koristiti izraze ‘gluha osoba’ ili ‘nagluha osoba’. To nisu samo politički korektniji izrazi – oni su prije svega i točniji. Jer inkluzija ne počinje zakonima ni tehnologijom. Počinje riječima koje svakodnevno biramo.
Ako vam se epizoda svidjela, podijelite je, pretplatite se na kanal i vidimo se u sljedećoj epizodi.
