Najugroženiji su bebe, djeca s kroničnim bolestima, starije osobe i osobe s invaliditetom – populacija koja je već teško pogođena glađu, nedostatkom lijekova i stalnim strahom od bombardiranja
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava na širenje rijetke i potencijalno smrtonosne bolesti u Gazi, gdje je do sada zabilježeno 85 slučajeva Guillain-Barré sindroma, od kojih su tri završila smrću. Razorni izraelski napadi na infrastrukturu za vodu i kanalizaciju stvorili su uvjete u kojima se bolest širi brže nego ikada prije.
Prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi i SZO-a, od lipnja do danas zabilježeno je 85 slučajeva, a troje oboljelih je preminulo. Iako točan uzrok bolesti još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, SZO povezuje izbijanje sindroma s konzumiranjem kontaminirane hrane i nepročišćene vode – resursa do kojih je u Gazi gotovo nemoguće doći otkako je bombardiranjem uništena ključna infrastruktura.
Stanovništvo se svakodnevno bori pronaći pitku vodu za piće, kuhanje ili osnovnu higijenu, zbog čega su mnogi prisiljeni koristiti otpadne vode. Takvo okruženje pogoduje širenju bolesti, a stručnjaci upozoravaju da će se epidemija nastaviti širiti sve dok traje vojna i humanitarna blokada koja onemogućava popravak mreža i distribuciju osnovnih zaliha.
Iako je oporavak od Guillain-Barré sindroma moguć, liječenje zahtijeva dugotrajnu i skupu njegu, najčešće u jedinicama intenzivne njege. U Gazi su lijekovi i terapije ključne za liječenje gotovo potpuno nedostupni, što dramatično povećava rizike.
Izbijanje bolesti dodatno opterećuje zdravstveni sustav koji je već na rubu kolapsa. Nakon višemjesečnih bombardiranja i masovnog priljeva ranjenih, bolnice rade daleko iznad svojih kapaciteta, a mnogi pacijenti liječe se na podovima i hodnicima.
Prema podacima SZO-a, 30 posto oboljelih zahtijeva hospitalizaciju, dok 5 posto umire od komplikacija čak i u najboljim medicinskim uvjetima. U Gazi, gdje su bolnice uništene, liječnici ubijeni, a zalihe iscrpljene, ti postoci mogli bi biti i viši.
Najugroženiji su bebe, djeca s kroničnim bolestima, starije osobe i osobe s invaliditetom – populacija koja je već teško pogođena glađu, nedostatkom lijekova i stalnim strahom od bombardiranja.
Guillain-Barré sindrom je rijetka, ali ozbiljna autoimuna bolest u kojoj imunološki sustav napada vlastite živce. To uzrokuje upalu i oštećenje perifernog živčanog sustava te dovodi do slabosti mišića, a u najtežim slučajevima i potpune paralize.
Prvi simptomi obično se javljaju u obliku trnaca i slabosti u nogama i rukama, koji se postupno pogoršavaju, a bolest može zahvatiti i mišiće odgovorne za disanje i gutanje. To je razlog zašto u težim oblicima sindrom može biti smrtonosan.
Najčešće se javlja nakon bakterijskih ili virusnih infekcija poput infekcije bakterijom Campylobacter jejuni, gripe ili COVID-19, a loši higijenski uvjeti i konzumacija kontaminirane hrane i vode dodatno povećavaju rizik.
Liječenje se temelji na imunoterapiji poput intravenskog imunoglobulina ili plazmafereze te zahtijeva intenzivnu njegu i, kod težih slučajeva, respiratornu potporu. Oporavak je moguć, ali može trajati mjesecima ili čak godinama.
Dok se većina bolesnika s vremenom oporavi, dio njih ostaje s trajnim posljedicama, a između četiri i sedam posto oboljelih umire od komplikacija. U uvjetima poput onih u Gazi, gdje su resursi iscrpljeni i zdravstvena skrb gotovo nepostojeća, rizik od smrtnosti i trajnih posljedica daleko je veći.
