Smijeh nije samo znak sreće, već i moćan alat za poboljšanje zdravlja. Znanstveno je dokazano da smijeh pozitivno utječe na tijelo i um, donoseći brojne fizičke i psihološke koristi pa tako smijeh povećava proizvodnju antitijela i aktivira stanice koje se bore protiv infekcija.
Kada se smijemo, naše srce radi brže, poboljšava se cirkulacija i smanjuje rizik od srčanih bolesti.
Studija Sveučilišta Oxford pokazala je da smijeh povećava toleranciju na bol, jer potiče oslobađanje endorfina, prirodnih tjelesnih analgetika.
Istraživanje objavljeno u časopisu Proceedings of the Royal Society B otkrilo je da smijeh u grupi ljudi može povećati prag boli za čak 10 posto.
Smijeh također povećava unos kisika i poboljšava funkciju pluća, smanjuje razinu kortizola, hormona stresa, i pomaže nam da se osjećamo opuštenije. Poboljšava nam raspoloženje jer smijeh potiče proizvodnju serotonina, neurotransmitera koji nas čini sretnima.
Ljudi koji se zajedno smiju imaju jače društvene veze i bolje međusobno razumijevanje.
Smijeh potiče kreativnost. Opušten um lakše rješava probleme i donosi inovativna rješenja.
Jeste li znali da djeca u prosjeku nasmiju čak 300 puta dnevno, dok odrasli u prosjeku tek 15-20 puta?
A evo i još malo zanimljivosti. Najduži zabilježeni smijeh ikad trajao je približno tri sata! Ovaj rekord postavila je mađarska glumica i humoristica Krisztina Váradi 2000. godine tijekom jedne televizijske emisije.
Ipak, postoji i neslužbena priča o gvatemalskom komičaru Mayorgi, koji je navodno neprekidno smijao više od 16 sati, ali taj rekord nikada nije službeno potvrđen.
Bilo kako bilo, dugotrajan smijeh ne samo da je zabavan, već je i odličan trening za tijelo – jer aktivira čak do 80 mišića i troši kalorije.
