Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir upriličio je povodom Europskog dana gluhosljepoće okrugli stol pod egidom ‘Zdravstvo po mojoj mjeri’ na kojemu se raspravljalo kako poboljšati kvalitetu zdravstvenih usluga za gluhoslijepe osobe.
Pod moderatorskom palicom Ive Habek, stručnjaci i članovi Dodira, uz ostalo, otvorili su i dijalog o politikama koje bi dovele do pristupačnijeg i inkluzivnijeg zdravstva za gluhoslijepe pacijente.
Sanja Tarczay, predsjednica Dodira i Svjetske federacije gluhoslijepih osoba te potpredsjednica Međunarodnog saveza osoba s invaliditetom, već je u pozdravnom govoru izrekla poantu o pristupačnosti.
– Zdravstvene ustanove i djelatnici moraju biti svjesni da pružanje konunikacijske podrške gluhoslijepima nije pitanje dobre volje, nego zakonska obveza proizašla iz prava na jednako pružanje zdravstvene zaštite – rekla je uz ostalo Tarczay na okruglom stolu.
Rehabilitacijska edukatorica Petra Rundek dala si je truda i pozitivne energije pri predstavljanju projekta ‘Zdravstvo po mojoj mjeri’, unutar kojeg su navedene precizne smjernice kako zdravstveni djelatnici trebaju komunicirati s gluhoslijepim osobama.
– Nažalost, većina zdravstvenih djelatnika nema potrebna znanja kako bi zadovoljili potrebe gluhoslijepih pacijenata, stoga se često osjećaju isključeno iz odluka o svojoj zdravstvenoj skrbi. Željeli bismo vidjeti svijet u kojem se komunikacijske potrebe gluhoslijepih pacijenata prepoznaju i rješavaju od strane onih koji su odgovorni za pružanje zdravstvenih usluga – navela je, uz ostalo, Rundek u svom ekspozeu.
Bio je to sjajan šlagvort za raspravu koja je uslijedila kroz svjedočanstva samih gluhoslijepih osoba – jednoglasno su potvrdili kako je za njih i najobičniji odlazak liječniku bez komunikacijskog posrednika vrlo zahtjevna misija.
Potpora komunikacijskog posrednika u ordinaciji ili bolnici za gluhoslijepe je pacijente uvjet bez kojeg se ne može govoriti o inkluzivnom zdravstvu. Komunikacijski posrednici imaju značajnu ulogu i prije samog odlaska liječniku: gluhoslijepim korisnicima pomažu telefonski ili putem interneta ugovoriti termin za liječenje te im pomažu detaljno iščitati medicinske nalaze.
Bez pomoći komunikacijskog posrednika gluhoslijepi pacijenti često nisu u stanju razumjeti upute liječnika ili se pobliže upoznati sa svojim zdravstvenim statusom. To dovoljno govori o ulozi komunikacijskih posrednika u stvaranju inkluzivnog zdravstva za gluhoslijepe osobe.
Nakon sadržajnih rasprava o smjernicama za inkluzivnije zdravstvo, sudionici okruglog stola zaključili su da je ‘sastavni dio kvalitete zdravstvene usluge i osjećaj pacijenta da je shvaćen i uvažen’. Kada je riječ o gluhoslijepim osobama, oni se uvaženo osjećaju tek kad je zdravstvo pristupačno po njihovoj mjeri. A za taj se plemeniti cilj ima još puno toga odraditi.
