Purger i Purgerica
Prvo javno prijevozno sredstvo u Zagrebu
Zagrebačka uspinjača prvo je javno prijevozno sredstvo u Zagrebu. Puštena je u pogon 1890. godine dok je prvi tramvaj na konjski pogon uveden 1891. godine. Uspinjača spaja Gornji i Donji grad, a za njezinu izgradnju zaslužan je osječki poduzetnik David Wiliam Klein.
Poslušaj članak
Od ideje do realizacije
Gospodin Klein je tijekom 1888. godine počeo pratiti pješački promet od Bregovite ulice (danas Tomićeva ulica) prema Gornjem gradu.
Prema njegovim nalazima pješački promet je bio dovoljan te je zaključio da bi se svakako isplatilo izgraditi uspinjaču. Za svoj projekt od Grada Zagreba zatražio je dozvolu, a ista mu je odobrena u vrlo kratkom roku. Izgradnja je počela 6. svibnja 1889. godine, no nije sve teklo bez problema. U veljači 1890. godine prilikom prve testne vožnje iskočio je glavni ležaj stroja pri čemu se kompletan stroj polomio. U manje od mjesec dana odvila se druga testna vožnja koja je bila uspješna.
Od početka rada do danas
Uspinjača je službeno puštena u pogon 8. listopada 1890. godine bez posebne svečanosti. Radila je na parni pogon s dvoja kola na izmjenični pogon, a sa strojarnicom na gornjoj postaji. Prve putničke kabine bile su razdijeljene u tri dijela. Čeoni dijelovi kabina, s pogledom na Grič ili Ilicu, bili su kao prvi razred, dok je sredina zbog lošijeg vidika bila takozvani drugi razred. Trajna vožnja uspinjače upriličena je tek 23. travnja 1893. godine.
Tijekom godina rada uspinjača se često kvarila, a ponekad su putnici morali izaći da je poguraju. Od milja Zagrepčani su je prozvali „zapinjača“. Godine 1929. uspinjača je prešla u vlasništvo Grada Zagreba. Parni pogon zamijenjen je električnim 1934. godine. Zbog dotrajalosti i potrebe za obnovom 1969. promet je bio obustavljen. Nova uspinjača puštena je u pogon 26. srpnja 1974. godine. Bečka tvrtka Waagner-Biro bila je zadužena za pogonski uređaj zajedno s vozilima dok se za električni dio pobrinula tvrtka Siemens.
Kako bi osigurali da sve radi kako treba i da je putnici ne bi morali pogurati, uspinjača prolazi kroz redoviti godišnji remont. Trenutno u sklopu projekta „Revitalizacija zagrebačke uspinjače“, od 20. siječnja 2025. traju radovi na sveobuhvatnoj obnovi. Obnova je planirana do kraja ožujka 2026. godine. Osim modernizacije pogonskog sustava i ugradnje novih kabina projektom se predviđa i unapređenje pristupačnosti.
Zanimljive činjenice
Budući da je do danas u cijelosti zadržala prvobitni vanjski izgled, građevnu konstrukciju i većinu tehničkih svojstava koja su joj dali graditelji, zagrebačka je uspinjača zakonski zaštićena kao spomenik kulture. Održava ju i vodi Zagrebački električni tramvaj.
Ubraja se među najkraće žičane željeznice na svijetu namijenjene javnom prometu. Dužina pruge joj je 66 m, a vožnja traje 64 sekunde.
Uz mnoge predsjednike, zastupnike Sabora, gradonačelnike, nadbiskupe i velikaše, uspinjača je 2016. godine prevezla i engleskog princa Charlesa i vojvotkinju Camillu.
Zagrebačka uspinjača je 2014. godine proglašena je drugom najboljom u Europi prema ocjenama posjetitelja na portalu “European Best Destinations”. Time je postala prepoznata kao jedna od najatraktivnijih europskih uspinjača.