Medijan plaće je nešto niži i iznosi 1200 eura, što znači da većina radnika prima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošli kvartal medijalna plaća narasla je za 1%, a u odnosu na isto razdoblje lani narasla je za 17%
Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja portal MojPosao, vodeći portal za zapošljavanje u Hrvatskoj i dio Alma Career grupacije, u drugom kvartalu 2024. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1307 eura neto, što je 3% više nego u prethodnom kvartalu i čak 15 % više nego u istom razdoblju 2023. godine.
Pogledamo li polugodišnje stanje, vidjet ćemo da je prosječna plaća u prvih šest mjeseci rasla za 8%, dok je medijalna plaća porasla za 12% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Veći rast medijalne plaće u odnosu na prosječnu plaću nastao je zbog jačeg rasta najnižih primanja, ali i samog povećanja minimalne mjesečne plaće.
Najplaćeniji su i dalje kontrolori leta
Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 105% više od prosječne (odnosno više od 2673 eura), najplaćenija zanimanja su i dalje ona iz područja informacijskih tehnologija (29% više od prosjeka, odnosno 1683 eura) te tehnologije i razvoja (23% više od prosjeka, odnosno 1613 eura).
Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju tekstilni radnici (-37%, točnije 826 eura), djelatnici u uslužnim djelatnostima (-31%, odnosno 906 eura) i pomoćnim zanimanjima (-30%, preciznije 915 eura).
Gledano po zanimanjima, ne uzimajući u obzir hijerarhijske pozicije (menadžment), najvišu mjesečnu plaću u prvih šest godina imaju kontrolori leta, lead developeri te IT arhitekti.
Najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su krojači, šivači, grafički pomoćnici, spremačice i frizeri.
Najveći rast plaća u javnim i lokalnim samoupravama
Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 7% više od prosjeka te iznose 1392 eura. S druge strane, primanja zaposlenika privatnih tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su 4% niža od prosjeka (1253 eura), prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 1282 eura što je 2% niže od prosjeka, a mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 1275 eura.
U odnosu na prošlu godinu plaće su najviše rasle u javnoj i lokalnoj samoupravi (27%), dok su najmanje rasle u udrugama (3%). Za razliku od 2023. godine kada je privatni sektor brže reagirao na inflaciju, sada je vidljivo kako je i javni sektor krenuo u jaču korekrciju plaća.
Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske
Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Požeško-slavonskoj (-21%), Vukovarsko-srijemskoj (-19%) te Virovitičko-podravskoj (-18%) županiji.
Najviša prosječna plaća ponovno je zabilježena u Gradu Zagrebu (10% iznad prosjeka) te iznosi 1483 eura te Međimurskoj županiji (1% iznad prosjeka) i ona iznosi 1323 eura.
Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 48% veću plaću od prosječne (1936 eura). Da se studiranje isplati pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 13% višu plaću od prosječne (1525 eura). S druge strane, oni s završenom srednjom stručnom spremom imaju nešto nižu plaću od prosjeka, preciznije 1134 eura što je 13% manje od prosjeka.
Također, analize pokazuju kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1007 eura (21% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1084 eura (-15%). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće.
Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1433 eura, odnosno 10% više od prosjeka.
Kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika. U drugom kvartalu 2024. godine muškarci su u prosjeku zarađivali 12% više od žena.
Izvor: MojPosao
