Povodom Međunarodnog dana bijelog štapa te početka manifestacije Mjeseca hrvatske knjige, Hrvatska knjižnica za slijepe upriličila je posebno događanje: koncert profesora glazbene nastave i slijepog pijanista Perice Mihaljevića.
Ovim koncertom Knjižnica je predstavila i projekt digitalizacije hrvatske glazbene baštine, odnosno prijevoda nota na digitalno brajično pismo, što predstavlja značajan iskorak u glazbenoj inkluziji slijepih i slabovidnih osoba.
– Hrvatska glazbena baština je velika i slijepe je osobe uglavnom ne izvode zbog nepostojanja nota u brajičnom izdanju – rekao nam je Perica Mihaljević.
– Meni osobno digitalizacija nota na brajicu puno znači kao profesoru u Glazbenoj školi Jana Vlašimskog u Virovitici. Predajem djeci neoštećena vida i kao nastavniku ova literatura će mi puno koristiti u metodičke svrhe. U tom smislu digitalizacija i prilagodba na brajično pismo hrvatske glazbene baštine i meni kao pijanistu puno znači, jer sada mogu znatno obogatiti svoj repertoar.
Hrvatska knjižnica za slijepe u svom fondu pohranjuje i note na brajici. Osim djela stranih kompozitora, pripremanih u srodnim knjižnicama i brajevim tiskarama u Europi i svijetu, u fondu se nalaze i priručnici za profesore odnosno učenike klavira, gitare i harmonike te manji broj skladbi hrvatskih kompozitora.
Jelena Lešaja, voditeljica odjela posudbe u Hrvatskoj knjižnici za slijepe, kaže kako su te priručnike i male zbirke skladbi priredili, a nekad i ručno prepisali, slijepi i slabovidni glazbenici i glazbeni pedagozi.
– U povijesti su se prijepisom nota na brajicu bavili Valentin Novačić, a ponajviše Josip Hrvoj koji je i autor djela ‘Brajična glazbena notacija: priručnik za notno opismenjavanje slijepih’ i ‘Priručnika za slijepe ljubitelje gitare: Učim gitaru na bazi sluha’ – rekla nam je Jelena Lešaja.
– Želja nam je bila prije svega neke od tih već postojećih djela prepisati u digitalnom obliku, odnosno na digitalnoj brajici, kako bi ih sačuvali za buduće naraštaje glazbenika. Kasnije bi tim programom digitalizacije željeli obuhvatiti najpoznatija djela hrvatskih kompozitora uključujući i skladbe slijepih odnosno slabovidnih glazbenika i pedagoga.
– Poseban program Digitalizacije nota hrvatske glazbene baštine na brajici podržalo je Ministarstvo kulture i medija. Budući da je riječ o specifičnom poslu, koji uključuje ne samo poznavanje notnog pisma nego i brajične glazbene notacije, u program digitalizacije smo uključili profesora klavira Pericu Mihaljevića – kaže Lešaja.
