Svi ispitanici koji su svirali neki instrument ili provodili više vremena slušajući muziku, imali su bolje rezultate na kognitivnim testovima i testovima epizodnog pamćenja
Demencija je bolest koja utječe na slabljenje kognitivne funkcije kod ljudi. S obzirom na to da je najčešće dobivaju ljudi od 65+ godina, neki od simptoma otkrivaju se relativno kasno, onda kada je bolest već uznapredovala i napravila znatna oštećenja na mozgu.
Od ove bolesti u svijetu pati više od 55 milijuna ljudi, a smatra se da će do 2050. godine taj broj narasti na 139 milijuna. Kako piše ScienceAlert, to bi moglo biti zato jer u mladosti nisu slušali dovoljno glazbe.
Upućuje na to nova studija Sveučilišta Monash, koja je rađena na uzorku od 10.893 Australaca u dobi od 70+ godina koji su za vrijeme provedbe studije bili štićenici staračkog doma i nisu imali dijagnosticiranu demenciju.
Ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju bili su ispitivani o svojim glazbenim navikama, točnije o tome jesu li slušali muziku i sviraju li neki od instrumenata. Otkriveno je kako su ljudi koji su često slušali glazbu imali 39% manju mogućnost da obole od nekog oblika demencije u roku od tri godine od praćenja te 17% manju vjerojatnost da će razviti blaže oblike kognitivnih oštećenja.
Svi ispitanici koji su svirali neki instrument ili provodili više vremena slušajući muziku, imali su bolje rezultate na kognitivnim testovima i testovima epizodnog pamćenja. Upravo je sposobnost epizodnog pamćenja ta koja je važna za prisjećanje svakodnevnih događaja.
Oni koji su svirali neki instrument imali su 35% manju šansu da dobiju demenciju, ali nije bilo naznaka za poboljšanje kod drugih kognitivnih oboljenja.
Nadalje, studija sugerira da ljudi koji su češće slušali muziku, a uz to svirali neki instrument, imali 33% manji rizik od demencije te 22% manji rizik od stanja koja oštećuju kognitivne sposobnosti, a nisu povezana sa demencijom. Stupanj rizika za oboljenje od demencije također se povezuje sa stupnjem obrazovanja čovjeka.
Autori studije u svom radu ističu kako su koristi bavljenja glazbom bile najjače kod onih s višim obrazovanjem (16+ godina), ali su pokazale nedosljedne rezultate u skupini sa srednjim obrazovanjem (12–15 godina).
Glavna autorica studije i specijalistica javnog zdravstva Emma Jaffa sa austrijskog Sveučilišta Monash tvrdi kako glazbene aktivnosti mogu biti ključne za prevenciju demencije.
– Studija sugerira da glazbene aktivnosti mogu biti pristupačna strategija za održavanje kognitivnog zdravlja kod starijih osoba, iako se uzročnost ne može utvrditi. Dokazi upućuju na to da starenje mozga nije samo posljedica dobi i genetike, već na njega mogu utjecati i vlastiti okolišni i životni stilovi. Naša studija sugerira da intervencije temeljene na načinu života, poput slušanja i/ili sviranja glazbe, mogu poboljšati kognitivno zdravlje – kazala je znanstvenica.
Još jedna činjenica koja potvrđuje da su demencija i slušanje glazbe povezani je to da ljudi koji imaju oštećenje sluha jako često u starosti obole od demencije, a da ljudi koji nose slušni aparat imaju bolje kognitivne funkcije.
Zbog toga se smatra kako upravo slušanje muzike može pomoći u prevenciji oboljenja od demencije u starosti.
– Slušanje glazbe aktivira cijeli niz regija u vašem mozgu, to vam doista daje kognitivnu stimulaciju, što je korisno za smanjenje rizika od demencije – objasnila je neuropsihijatrijska epidemiologinja i koautorica studije, Joanne Ryan.
Rezultati ove studije objavljeni su u časopisu International Journal of Geriatric Psychiatry.
