Pravnica Iva Atlija kroz ovu je prezentaciju pokušala pomoći ljudima da shvate zakonske obveze oko stjecanja uvjeta za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak
U organizaciji Udruge CIPRS (Centar za inkluziju i prava ranjivih skupina) održano je online predavanje na temu ‘Pravo na inkluzivni dodatak’. Predavanje je vodila tajnica Udruge i pravnica Iva Atlija. Kroz predavanje obrađene su razne teme koje se tiču stjecanja prava na inkluzivni dodatak.
Cilj ovog predavanja bio je pojasniti propise koji reguliraju inkluzivni dodatak te razjasniti česte nedoumice s kojima se ljudi susreću u praksi.
Prošlo se kroz ključne teme kroz koje su sudionicima pobliže objašnjene – tko ima pravo na inkluzivni dodatak, kako se određuje pravo na inkluzivni dodatak, tko i na temelju čega ga određuje. Između ostalog, govorilo se i o preprekama zbog kojih netko nema pravo na inkluzivni dodatak.
Inkluzivnim dodatkom od 1. siječnja 2024. godine objedinjena su, odnosno zamijenjena četiri ranija prava za osobe s invaliditetom, čime se u teoriji ubrzao i olakšao proces stjecanja potpora za osobe s invaliditetom.
Razina potpore koju će osoba s invaliditetom dobiti ovisi o rezultatima vještačenja kojima se utvrđuje stupanj invaliditeta i druge funkcionalne sposobnosti vještačene osobe. Prva razina potpore obuhvaća najveći iznos inkluzivnog dodatka, dok peta razina potpore podrazumijeva najmanji iznos inkluzivnog dodatka.
No, nema svaka osoba pravo na istu razinu potpore. Na prvu, drugu i treću razinu potpore ima pravo odrasla osoba s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta, a da pritom ima status osobe s invaliditetom i da je upisana u registar osoba s invaliditetom. Pravo na inkluzivni dodatak ima i dijete kojemu su utvrđeni prethodno spomenuti aspekti, s tim da se djetetu priznaje i druga razina invaliditeta, bez obzira na status osobe s invaliditetom.
Te osobe mogu dobiti inkluzivni dodatak od 360, 400 ili 600% osnovice, ovisno otežini tjelesnog oštećenja.
Na četvrtu ili petu razinu potpore imaju pravo osobe s invaliditetom ili djeca bez obzira na status osobe s invaliditetom kojima je utvrđen drugi ili treći stupanj težine invaliditeta, a koji imaju tjelesno, mentalno, intelektualno ili osjetilno oštećenje. To vrijedi pod uvjetom da te osobe u svom vlasništvu nemaju drugu nekretninu te poslovni prostor koji mogu iznajmljivati, ili pak osiguran smještaj u organiziranom stanovanju. Oni mogu dobiti od 115% do 135% osnovice, ovisno o kojem se stupnju težine invaliditeta radi, istaknuto je na predavanju.
Ono što je u cijelom procesu kontradiktorno je činjenica kako, iako bi trebao, ne procjenjuje svaki medicinski vještak istu dijagnozu na isti način, što ponekad dovodi do nepravednog odlučivanja u samoj procjeni, ističe Iva.
Važno je znati da inkluzivni dodatak mogu dobiti samo hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.
U sklopu predavanja pravnica se dotaknula i ostalih zapreka zbog kojih neka osoba s invaliditetom nema pravo na inkluzivni dodatak, neovisno o razini potpore.
Dakle, osoba koja ostvaruje smještaj ili organizirano stanovanje, invalidninu prema posebnim propisima ili doplatak za pomoć i njegu prema posebnim propisima nema pravo na inkluzivni dodatak. Međutim, postoji iznimka. Naime, ako osoba uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja plaća preko privatnih ugovora ona može primati inkluzivni dodatak prve, druge ili treće razine, ovisno u koju kategoriju osoba spada.
Što se tiče osoba kojima je propisana četvrta ili peta razina inkluzivnog dodatka (138 ili 162 eura naknade), te osobe nemaju pravo na inkluzivni dodatak ako u vlasništvu imaju drugi stan ili kuću koju ne koriste za stanovanje nego ih mogu iznajmiti, ako u vlasništvu ima poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti ili ako je korisnik organiziranog stanovanja. To znači da ako osoba ima stambeni objekt ili poslovni prostor koji može iznajmiti ili prodati, ili je pak korisnik smještaja socijalne skrbi, u tom slučaju nema pravo na inkluzivni dodatak.
To je tako, kaže pravnica, jer se smatra da osobe koje imaju dodatan prihod koliko-toliko mogu samostalno funkcionirati, te im taj iznos i nije toliko potreban.
Na predavanju su obrađene ključne teme koje zanimaju osobe s invaliditetom kada je u pitanju inkluzivni dodatak. Također, kroz prezentaciju je odgovoreno na pitanja koja su sudionici postavljali prije predavanja putem emaila.
Pravnica Iva Atlija kroz ovu je prezentaciju pokušala pomoći ljudima da shvate zakonske obveze oko stjecanja uvjeta za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak.
