Održana 2. Nacionalna središnja godišnja konferencija o pristupačnosti

Zaključci s ove konferencije govore u prilog tome da se puno toga poboljšalo na području pristupačnosti, ali da i dalje ima mjesta za napredak

Poslušaj članak

Organizacija AccessibleEU jučer je u Regionalnom centru kompetentnosti Ruđer Bošković (RCK) održala konferenciju na temu ‘Izgrađena okolina i Europski zakon o pristupačnosti’. Konferenciju je predvodio nacionalni stručnjak za pristupačnost u Republici Hrvatskoj, Ljubomir Miščević.

Na konferenciji su se obradile brojne teme vezane za pristupačnost, a povod održavanja 2. Nacionalne središnje godišnje konferencije o pristupačnosti bio je donošenje novog Europskog zakona o pristupačnosti.

Konferencija je okupila velik broj kvalitetnih izlagača koji su imali dosta toga za reći na temu pristupačnosti.

Na početku se prisutnima obratila pomoćnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Gordana Glibo rekavši kako je upravo pristupačnost prošle godine bila drugi najveći problem po broju pritužbi koje je dobio Ured pravobranitelja. Glibo napominje kako osobe s invaliditetom ne mogu prisustvovati ni jednom događaju ako prostori u koje dolaze nisu pristupačni. Naglasila je kako se ne radi samo o arhitektonskim već i o komunikacijskim barijerama u svakodnevici. 

Profesor Miščević u svom uvodnom predavanju rekao je nešto više o aktivnostima koje je AccessibleEU provela u prve dvije godine četverogodišnjeg projekta.

– Pristupačna Europa jedna je od strategija Europske komisije za prava osoba s invaliditetom. Zadaća AccessibleEU je da provjerava i obavještava provode li se i na koji način pristupačne prilagodbe – istaknuo je između ostalog Miščević.

Savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom Marko Gotovac u svom predavanju predstavio je nove regulative koje su dio tehničkih propisa o osiguravanju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom.

Dakle, uvođenjem novih tehničkih propisa dosadašnji pravilnik postao je Tehnički propis. Novitet kod Tehničkog propisa pristupačnosti je taj što se sada prepoznaje pojam gluhoslijepe osobe što prije nije bio slučaj. Također, više pažnje se posvećuje prilagodbi osobama sa senzornim oštećenjima. Isto tako, učinjena su poboljšanja u vidu tehničkih izmjena i dopuna, što će uvelike olakšati funkcionalnost pristupačnosti osobama s invaliditetom u budućnosti.

Nadalje, arhitektica instituta u Amsterdamu, Dinka Pavelić, u svom predavanju pričala je o temi pristupačnosti u željezničkom prometu kazavši kako bi se trebali više oslanjati na korištenje gradske željeznice. Arhitektica je tijekom svog predavanja prikazala nekoliko sjajnih primjera na koji se način grad može funkcionalno povezati putem željeznice, a da to rješenje bude pristupačno svima.

Između ostalog, na konferenciji se moglo čuti i o zanimljivom projektu obnove dvorišnog krila Centra za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj. Projekt je predstavila arhitektica Tea Helman Jukić. U sklopu projekta, tim arhitekata je u relativno kratkom vremenu napravio senzorni park za djecu s teškoćama u razvoju koji uvelike pomaže korisnicima centra u njihovom razvoju.

Također, izgrađena je i pristupačna rampa koja olakšava pristup osobama s teškoćama u hodanju. Ovo su samo neke od stvari koje su u projektu financiranom iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova proveli arhitekti studija Helman & Jukić, a sve s ciljem bolje pristupačnosti za sve korisnike Centra.   

Također, obrađena je i tema ‘Pristupačnost – put do psihološke sigurnosti’.

– Tehnološki pristupačan prostor ne mora nužno pružati i osjećaj psihološke sigurnosti. Da bi se kroz pravu pristupačnost došlo do psihološke sigurnosti cilj nam je stvoriti okružje u kojem će se svatko osjećati dovoljno sigurno da kaže što mu treba te što mu odgovara da bi najbolje obavljao svoj posao. Jedino takav način otvara vrata istinskoj uključenosti. Dakle, pristupačnost i psihološka sigurnost nisu odvojeni koncepti, oni su jedan živi ‘ekosustav’ koji se kontinuirano transformira kroz različite dinamičke interakcije. To znači da svako poboljšanje stvara prostor za još autentičniji angažman, za dublje razumijevanje i za inovativna rješenja koji svaki pojedinac može pomiriti. Pristupačnost izvan fizičkih prepreka utječe na osjećaj neovisnosti, na osnaživanje pojedinca, na njegovu dobrobit i na osjećaj sigurnosti i društvene povezanosti – rekla je, između ostalog, psihologinja Fulgosi Masnjak.

Preko platforme Zoom javila se i predsjednica SOIH-a Marica Mirić koja je predstavila rezultate DANOVA NEXT projekta.

Predstavljena je tema ‘Primjena standarda pristupačnosti na željeznicama (TSI PRM)’.

Posebnu pažnju na konferenciji privukla je pokazna vježba evakuacije koju su izveli vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Dubrava. Vatrogasci su demonstrirali evakuaciju nekoliko ljudi u invalidskim kolicima. Vježba je izazvala oduševljenje okupljenih sudionika.

Ovom nadasve zanimljivom događanju prisustvovali su zaposlenici URIHO-a.

Na kraju konferencije održana je i panel rasprava na temu pristupačnosti.

Zaključci s ove konferencije govore u prilog tome da se puno toga poboljšalo na području pristupačnosti, ali da i dalje ima mjesta za napredak.