Nobel za medicinu zbog otkrića u neuroznanosti

Kad ih se osvijetli svjetlošću određene valne duljine, živčanim stanicama se može manipulirati, odnosno može ih se po potrebi uključiti ili isključiti

Poslušaj članak

Medicina svake godine sve više i više napreduje, a danas je sve manje bolesti za koje nema lijeka. Međutim, još uvijek ima puno mjesta za napredak u medicini kako bi se čovječanstvo moglo izboriti s određenim bolestima.

To dokazuje i dodjela Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu. Ovogodišnjeg Nobela u tom području dobili su Karl Deisseroth, Peter Hegemann i Georg Nagel.

Oni su ovu nagradu dobili za razvoj optogenetike, prenosi CNN. Radi se o metodi koja znanstvenicima omogućava da uz pomoć svjetlosti precizno upravljaju aktivnošću određenih živčanih stanica u mozgu.

– Optogenetika funkcionira poput prekidača za neurone kojim se upravlja svjetlom. Znanstvenici određene živčane stanice učine osjetljivima na svjetlost, a zatim ih svjetlosnim impulsima mogu aktivirati ili zaustaviti njihovu aktivnost – kazala je članica Odbora za dodjelu Nobelove nagrade Anna Wedell.

Wedell je istaknula kako korištenje optogenetike znanstvenicima daje mogućnost da shvate i zabilježe koje su stanice odgovorne za koju funkciju u mozgu.

Na taj način mogu promatrati procese koji se zbivaju u stanicama kada se uključi, odnosno isključi određena skupina neurona, te tako vidjeti koja je živčana stanica za što zadužena.

Temelje za razvoj ove metode postavili su njemački istraživači Hegemann i Nagel kada su istraživali protein u algama pod nazivom kanalrodopsin koji je osjetljiv, odnosno reagira na svjetlost. Nakon toga je Karl Deisseroth ovu metodu isprobao na živčanim stanicama.

Znanstvenici su shvatili da se u stanice može uvesti kanalrodopsin, a nakon toga stanice postanu osjetljive na svjetlost.  Kad ih se osvijetli svjetlošću određene valne duljine, može se manipulirati njima, odnosno može ih se po potrebi uključiti ili isključiti.

To je znanstvenicima dalo priliku da aktivno sudjeluju u promatranju mozga, odnosno određuju njegovu aktivnost.

Radi se o jako važnom napretku u medicini jer korištenjem optogenetike neuroznanstvenici mogu ciljati određene neurološke krugove te tako proučavati njihov utjecaj na razne procese u mozgu kao što su stvaranje sjećanja, utjecaj na emocije te različita ponašanja.

Ovu metodu neuroznanstvenici koriste kako bi što uspješnije istražili procese koji su povezani, odnosno koji utječu ili izazivaju neurološke ili psihičke poremećaje kod ljudi.

Ova metoda promijenila je način na koji neuroznanstvenici proučavaju mozak i promjene u njemu.

– Priznanje Nobelovog odbora potvrđuje izniman utjecaj ovog rada koji je transformirao neuroznanost jer je istraživačima omogućio da pomoću svjetlosti precizno kontroliraju i proučavaju neuralnu aktivnost – kazao je voditelj analize istraživanja na Institutu za znanstvene informacije tvrtke Clarivate.

Troje laureata podijelit će nagradni fond od 12 milijuna švedskih kruna (1.200.000 dolara).