Već je poznato kako su GLP-1 lijekovi korisni za borbu protiv dijabetesa i mršavljenja, a nova studija otkriva kako bi spomenuti lijekovi potencijalno mogli pomoći u liječenju Alzheimerove bolesti.
Naime, kako piše ScienceAlert, znanstvenici sa Sveučilišta Anglia Ruskin u Velikoj Britaniji proučili su 30 objavljenih studija vezanih za Alzheimerovu bolest, koje su provedene na staničnim kulturama te na laboratorijskim životinjama.
Znanstvenici su proučavali djelovanje učinka četiri GLP-1 lijeka na amiloid-beta i tau proteine koji se nakupljaju u mozgu pacijenta kada on oboli od Alzheimerove bolesti.
Ovi proteini uništavaju neurone kod čovjeka što s vremenom rezultira pojačanjem simptoma bolesti.
Od proučenih 30 studija, njih 22 pokazale su smanjenje amiloid-beta plakova, dok je njih 19 pokazalo smanjenje tau proteina u mozgu. Iako znanstvenici još ne znaju zbog čega GLP-1 lijekovi utječu na smanjenje amiloid-beta i tau proteina u mozgu i mogu li uopće pomoći pri sprječavanju demencije, rezultati istraživanja sugeriraju kako bi GLP-1 lijekovi mogli spriječiti uzrok Alzheimerove bolesti.
-Naša studija ističe nekoliko bioloških puteva kojima GLP-1 lijekovi mogu utjecati na Alzheimerovu bolest, uključujući smanjenje upale, poboljšanje inzulinske signalizacije u mozgu i promjenu enzima uključenih u proizvodnju beta-amiloida – ističe fiziolog Simon Cork.
GLP-1 lijekovi dobili su ime po hormonu glukagonu sličnom peptidu-1 (GLP-1) koji oponašaju. Tehnički, oni su agonisti GLP-1 receptora, jer djeluju na iste stanične receptore kao i GLP-1 kako bi aktivirali isti odgovor – usporavanje probave, poticanje oslobađanja inzulina i smanjenje apetita.
Spomenuti lijekovi mogu se naći pod imenom egovy, Ozempic i Mounjaro, a u ovom istraživanju ispitani su njihovi glavni sastojci – semaglutid, liraglutid, eksenatid i dulaglutid.
Prema rezultatima liraglutid je najviše pridonio smanjenju amiloid-beta proteina i tau proteina u mozgu na normalnije razine.
Iako je u nekim studijama pokazao kako je od Eksenatida bilo najmanje koristi, koristeći ovaj spoj ipak je zabilježeno smanjenje štetnih proteina u mozgu pacijenta.
Ovi lijekovi, sudeći po rezultatima studija, mogu biti dobri za prevenciju Alzheimerove bolesti, dok na usporavanje kognitivnog pada nemaju željeni učinak.
S obzirom na to da su prethodne studije pokazale kako osobe s dijabetesom imaju veću šansu za razvitak Alzheimerove bolesti, ostaje za vidjeti hoće li ovi lijekovi u budućnosti biti od koristi za sprječavane razvoja ove teške neurodegenerativne bolesti.
