Hrvatska knjižnica za slijepe (HKS) ove godine obilježava 60. obljetnicu postojanja. Koje ste sve programe pripremili za ovu značajnu godišnjicu?
– Knjižnica je počela sa svojim radom na prvi dan davne 1965. godine. Iako se vremenom mijenjala, njezino poslanje uvijek je ostalo isto. Knjižnica pruža svoje usluge slijepim, slabovidim i svim drugim korisnicima koji imaju teškoću čitanja standardnog tiska, odnosno prilagođava sadržaje kako bi svi u čitanju i pismenosti bili jednaki.
Teško je ponekad zanemariti činjenicu da je prema podacima svjetske unije slijepih tek do 10 posto sadržaja prilagođeno našim korisničkim skupinama. Ipak, u svojem svakodnevnom radu nastojimo biti aktualni, pristupačni i entuzijastični. Tako smo revno počeli i ovu obljetničku godinu: od mjesečnih tribina koje vodi novinar, scenarist, urednik i pisac Andrija Škare, preko obilježavanja Svjetskog dana darivanja knjiga, Noći knjige i Državnog natjecanja u brzom i izražajnom čitanju brajice. U međuvremenu smo svečano obilježili i sam Dan Hrvatske knjižnice za slijepe, 18. travnja dodjeljivanjem priznanja Antun Lastrić te objavili najbolje kratke priče za 2025. godinu.
Trenutno je aktualna izložba ‘Obnovljivi izvori energije’ koja se može razgledati i opipati. Puno je raznovrsnih sadržaja koje nastojimo ponuditi svojim korisnicima, bilo da se one odvijaju u samoj knjižnici ili na nekoj drugoj lokaciji. Često surađujemo sa školama i vrtićima, radimo intenzivno na senzibilizaciji građanstva, biramo nove naratore, naslove knjiga snimamo, digitaliziramo, ispisujemo časopise i knjige na brajici i ukoričujemo ih, osmišljavamo nove usluge… Pritom imamo na umu kako svojim djelatnostima osiguravamo pristup znanju, informacijama kao i kulturnim sadržajima sa svrhom obrazovanja, informiranja te kvalitetnog korištenja slobodnog vremena.
Nakon ljetne stanke, barem što se događanja tiče uz redovan rad, sudjelujemo i na brojim događanjima u organizaciji naših krovnih stručnih udruga poput Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatskog čitateljskog društva, predstavit ćemo se i na Interliberu. Naš Erasmus+ projekt ‘Putevima pristupačnosti i digitalne inkluzije’ vodi nas na učenje u druge knjižnice našeg tipa u Europi.
Uz Belgiju i Finsku, posjetit ćemo i knjižnicu u Litvi. Naši korisnici cijelo će to vrijeme imati obogaćene programe prije, tijekom i nakon Mjeseca hrvatske knjige iz kojeg svakako treba izdvojit Kviz znanja kojeg vodi Mario Kovač, strastveni kvizoman i veliki prijatelj naše knjižnice. Ono što bi trebalo istaknuti u ovoj važnoj godini jesu novi programi poput digitalizacije nota hrvatskih skladatelja, po prvi put prilagođavamo strip za potrebe naših korisnika.
Bit će i drugih iznenađenja koja knjižnica priprema, ali o njima radije nakon njihove realizacije. Za kraj godine organiziramo tradicionalni božićni koncert u knjižnici u suradnji s Muzičkom akademijom u Zagrebu.
Koliko je Hrvatska knjižnica za slijepe utjecala na obrazovanje slijepih i slabovidnih osoba? Poznata je vaša predanost kada je riječ o pristupačnosti literature, no koliko smo kao društvo postigli na jednakosti u čitanju i učenju?
– U obrazovanju mnogih korisnika, knjižnica je imala izuzetni značaj. Vrijedni učenici, studenti i drugi članovi knjižnice koristili su priručne knjige kako bi lakše usvajali znanja. Nerijetko, knjižnica i danas prilagođava pojedina poglavlja za potrebe učenja i stjecanja znanja iz različitih područja a prema željama korisnika.
Moramo priznati kako su digitalne tehnologije i umjetna inteligencija omogućile slijepim osobama bolje i lakše snalaženje u svijetu koje je ipak kreirano za potrebe videćih osoba.
Vjerujem da će Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora i Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga koji je stupio na snagu krajem lipnja, samo dodatno osnažiti ovaj proces.
U kojoj mjeri koristite asistivnu tehnologiju kao alat za prijelaz u digitalno čitateljsko okruženje? Čini se kako ona standardna brajica polako nestaje pred brojnim tehnološkim novotarijama koje slijepim i slabovidnim osobama otvaraju mogućnost digitalne inkluzije…
– Knjižnica je članica Daisy konzorcija koji nudi niz alata, standarda, savjeta i najboljih praksi za osiguravanje pristupačnosti osobama s invaliditetom kada govorimo o čitanju, a u knjižnici su zaposlene četiri slijepe i jedna gluhoslijepa osoba što nam daje dobru podlogu za naš svakodnevni rad odnosno za prilagodbu sadržaja.
Knjižnica ima brajičnu tiskaru i odjel za snimanje zvučnih izdanja. Na ta dva odjela stvaramo tri formata: knjige i časopise na brajici, u digitalnom obliku (EPUB) te proizvodimo zvučne knjige i časopise.
Povrh svega, knjižnica promovira brajicu kao temelj pismenosti slijepih osoba i osobito se ponosi svojim ‘brajičarima’ kojih nema puno ali su izuzetno revni čitači. Kad uzmemo u obzir sve korisnike i formate na kojima čitaju, prema statističkim podacima prosječni član naše knjižnice godišnje posudi 35 knjiga, što je daleko iznad prosjeka čitanja u čitavoj državi i ujedno govori koliko je knjižnica potrebna našim korisnicima.
Kao ravnateljica Knjižnice koja je u svojih šest desetljeća postojanja postala jednim od simbola u stvaranju društva jednakih mogućnosti, jeste li zadovoljni senzibilizacijom javnosti za prava i potrebe slijepih i slabovidnih osoba? Kako biste, uostalom, ocijenili vašu suradnju s nadležnim državnim i gradskim institucijama?
– Hrvatska knjižnica za slijepe oduvijek surađuje s brojnim institucijama, školama, udrugama slijepih i drugima kako bi pokušala smanjiti razlike u društvu. Događanja u knjižnici namijenjena su slijepim i videćim osobama te na taj način pokušavamo senzibilizirati javnost kada je u pitanju naša korisnička skupina. Sve nabrojeno su načini koji pridonose razvoju društva jednakih mogućnosti. Redovan rad knjižnice financira naše nadležno Ministarstvo kulture i medije koje ima razumijevanja za potrebe naših korisničkih skupina.
Ali treba spomenuti i Grad Zagreb koji redovito financira program knjižnice koji omogućuje našim slijepim korisnicima dostavu knjiga i časopisa na kućne adrese, u studentske domove te u domove za starije i nemoćne osobe. Knjižnica se povremeno javlja i na druge natječaje poput RTL pomaže djeci koji je pak putem projekta ‘Čitajmo svi’ omogućio djeci i mladima naslove knjiga koje su u školama u drugom planu iako poželjna djeci za (ne)obavezno čitanje iz zadovoljstva.
Svjesni našeg poslanja, rado se povezujemo s drugima i radimo sve kako bi olakšali svakodnevicu naših korisnika te ju učinili pristupačnom kad se govori o čitanju i pismenosti.
