IGOR ŠEREGI Našoj kinematografiji treba više filmova kao Svadba

O uspjehu filma ‘Svadba’, planovima za njegov nastavak i o budućnosti hrvatskog filma općenito razgovarali smo s redateljem Igorom Šeregijem

Poslušaj članak

Romantična komedija ‘Svadba’ redatelja Igora Šeregija tematikom, izvrsnom režijom i glumačkom postavom osvojila je filmsku publiku u Hrvatskoj i regiji (BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Slovenija). Do sada je film ukupno pogledalo više od milijun gledatelja.

Najgledaniji film u povijesti hrvatskog kina šalje snažnu poruku da, bez obzira na različitosti među narodima, ljubav ne poznaje granice i uvijek pobjeđuje.

U filmskom hitu glumi niz istaknutih hrvatskih i regionalnih glumaca: Rene Bitorajac, Dragan Bjelogrlić, Linda Begonja, Vesna Trivalić, Anđelka Stević Žugić, Roko Sikavica, Nika Grbelja, Marko Grabež, Jelisaveta Seka Sablić, Srđan Žika Todorović, Snježana Sinovčić Šiškov, Dejan Aćimović, Goran Grgić, Janko Popović Volarić, Marko Miljković, Denis Murić i Nevena Nerandžić.

Ostatak sjajne ekipe čine direktor fotografije Tomislav Sutlar, montažerka Lea Mileta, kompozitor Dubravko Robić, dizajner zvuka Ivan Zelić, scenografkinja Jana Piacun, kostimografkinja Paula Čule, a masku potpisuje Snježana Gorup.

Film je nastao u produkciji Eclectrice i Viktorija filma, producenti su Ivan Kelava i Marko Jocić. Sufinancirali su ga Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), Podprogram MEDIA programa Kreativna Europa i HRT, a distribuciju potpisuje Blitz grupa (Blitz i Duplicato).

Kako je nastao film ‘Svadba’?

– Film ‘Svadba’ nastao je kao želja mog kolege s fakulteta, prijatelja i producenta Ivana Kelave i mene. Još prije nekih deset godina, u jesen 2016., potaknula nas je želja da snimimo komediju sa što više različitih karaktera, dobnih skupina, narodnosti i osoba s različitim financijskim statusom. Shvatili smo da je to jedino moguće okupiti na jednom mjestu kroz svadbu – to nam se učinilo kao jedino moguće rješenje. Polako smo dodavali zaraćene obitelji, razvratne sinove, rap muzičare i dvije regije. Tako smo dolazili do kostura scenarija.

U kratkom roku oboren je rekord gledanosti u Hrvatskoj i regiji. Jeste li to očekivali?

– Ako itko govori da je očekivao ovakav rezultat – laže. Mi smo doista dva dečka iz Gunje i Pešćenice i nismo se nikada nadali, ma ni sanjali ovakav uspjeh. Trenutno nas svi napadaju s brojkama i rekordima, a mi samo pokušavamo preživjeti sve ovo i pamtiti što više nevjerojatnih stvari koje se dešavaju oko nas. Mislim da će nam trebati neko vrijeme da shvatimo što smo postigli.

Slijedi prikazivanje filma po Americi, Australiji i Europi. Očekujete li također veliku gledanost i dobre reakcije među dijasporom?

– Koliko čujem, projekcije su rasprodane – barem ove koje su krenule – i ljudi konstantno pitaju kad ćemo u njihovu državu. Zaboravljamo da to nije samo hrvatska dijaspora, već i srpska, bosanska i slovenska, i da su ljudi već čuli dobre stvari iz svojih domovina. Veseli me da doista svi žele vidjeti film i nadam se da će tako biti i ubuduće. Do sada je taj primat u dijaspori imala uglavnom muzika, drago mi je da je malo te sreće preuzeo i film.

Po vašem mišljenju, u čemu je tajna uspjeha ovog filmskog hita?

– Mislim da je to neka kombinacija genijalnih glumaca, tematike, ali i muzike. Primjećujem kako publika odlično reagira na naše repere, ali i stare hitove. Nekako se posložilo da ima ponešto za svakoga, a sve to na okupu drži obitelj. To nije ni najbolja obitelj, ni najgora – ali je obitelj. Tako ja vidim naše glumce kada ih po premijerama vidim zajedno. Mislim da je najveći uspjeh za mene osobno to što se stvarno svi vesele kad se okupimo, i bude nam tužno kad se rastajemo. Mislim da se to i osjeti u filmu, pogotovo na samome kraju.

Koliko je ‘Svadba’ odraz današnjeg vremena?

– S obzirom na to da je ‘Svadba’ idejno nastala prije deset godina – je i nije. Nekako je univerzalna. Priča o dvoje mladih ljudi koji se vole između zaraćenih obitelji – ‘Romeo i Julija’, ‘West Side Story’ – to nije ništa novo. Međutim, trenutak u kojem je film izašao očigledno je pogođen. Neki kažu da je to zbog situacije u našim državama, inflacije ili zato što dugo nije bilo dobre komedije. Ja o tome ne mogu suditi – ovaj film sam htio napraviti i prije deset godina. Nekako se čini da je dobro da nisam. Ako me pitate za politički kontekst, čini mi se da je film mogao nastati i prije 20 godina – ali, nažalost, i za 10.

Kada se kreće sa snimanjem najavljenog nastavka? O čemu će govoriti i može li se ponoviti sadašnji uspjeh filma?

– Nadamo se u proljeće iduće godine – to bi nam bilo optimalno da ga pripremimo. Ovisi o dosta čimbenika, a najviše o brzini financiranja. Sad nam se čini da to neće biti problem, ali tko zna. Nastavak govori o Miljenku i Vuku koji sada moraju ispaštati zbog svojih odluka iz prvog filma, ali početne pozicije im nisu iste. Tko je pogledao ‘Svadbu’ zna za jednu sudbonosnu scenu pred kraj filma u kojoj njih dvojica najavljuju potencijalnu sudbinu. Može li film ponoviti ovaj uspjeh? Teško. Ovo je doista nezamislivo i mislim rijetko ponovljivo. Svi znaju za otprilike pet filmova koji su imali bolje nastavke, ali zaboravljaju na ostalih milijun snimljenih. Sve što ja mogu reći jest da ćemo dati sve od sebe i nastavak također raditi srcem, a ne mozgom.

Treba li hrvatskoj kinematografiji više komedija kao što je ‘Svadba’?

– Apsolutno! I to ne samo ovakvih, već svakakvih – ali i ostalih žanrovskih filmova. Akcijskih, horora, trilera, mjuzikla… Dječjih filmova ima i to je odlično, ali moramo pogurati i ostale žanrove.

Kako ocjenjujete položaj hrvatskog filma? Koji su njegovi potencijali?

– Potencijal su zasigurno glumci, koji su sad već prepoznatljivi i kvalitetni – to je ‘Svadba’ dokazala. Zatim vrhunski profesionalci iza kamere, od kojih su neki pekli zanat i na stranim filmovima. Trebaju nam možda bolji scenariji, ali i veći budžeti koji će nam dati priliku da te priče ispričamo. Očito je ovo dokaz da naš film ima svoju publiku – i to je ima u velikom broju.

Hrvatska je poznata po turizmu. Može li biti prepoznatljiva i po filmu?

– Može i mora – te stvari nisu nužno odvojene. Hrvatski filmovi moraju dobiti jeftinije lokacije na obali i u centru gradova. Mi želimo pokazati Hrvatsku, ali za nas je to skupo. I onda većinom vidite Split, Hvar, Dubrovnik i centar Zagreba u stranim filmovima.

Kako doprinijeti promociji hrvatskog filma i pozicionirati ga na zasluženo mjesto?

– Kroz edukaciju. Djecu treba voditi na sve hrvatske dječje filmove i izgraditi im ljubav za hrvatski film od najranije dobi. Ne treba ih tjerati da gledaju domaće filmove koje ne razumiju ili im se neće svidjeti. Trebaju nam ljudi na vlasti koji su filmofili, koji vole hrvatski film i koji ga poznaju. Ne treba nam pomoć, ali nam treba razumijevanje.