Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Izvješću o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj za 2025. godinu, u zemlji živi 675.213 osoba s invaliditetom, što čini oko 17,5 posto ukupnog stanovništva.
Muškarci čine nešto više od polovice, 54,7 posto, a žene 45,3 posto. Gotovo polovica svih osoba s invaliditetom starija je od 65 godina, dok je oko 40 posto u radno aktivnoj dobi, a 12 posto čine djeca i mladi do 19 godina.
Najviše osoba s invaliditetom živi u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, ali je udio u stanovništvu najveći u Šibensko-kninskoj županiji.
U izvješću se naglašava da su višestruka oštećenja najčešći oblik invaliditeta i pogađaju više od 216 tisuća osoba, dok su oštećenja lokomotornog sustava i oštećenja različitih organa i organskih sustava također vrlo česta.
Mentalna oštećenja prisutna su kod oko 23 posto osoba s invaliditetom, a oštećenja središnjeg živčanog sustava kod gotovo 18 posto. Uz to, zabilježeni su i slučajevi oštećenja govora, vida, sluha, intelektualne teškoće, autistični poremećaji i gluhosljepoća.
Oko 9 posto osoba ima stopostotno oštećenje organizma, ali zbog razlika u zakonodavstvu taj se podatak ne može ujednačeno primjenjivati na sve skupine.
Podaci o funkcionalnim ograničenjima pokazuju da su najčešće kronične i psihičke bolesti te tjelesna oštećenja. Slijede poremećaji glasa i govora, intelektualne teškoće, te oštećenja vida, sluha i druge razvojne teškoće.
Među osobama s invaliditetom više od 489 tisuća koristi neko pomagalo, najčešće ona za vid, kretanje, šećernu bolest i urogenitalni sustav. Očna i tiflotehnička pomagala najčešća su, s više od 100 tisuća korisnika, a slijede pomagala za urogenitalni sustav i dijabetes.
Izvješće također bilježi da je više od 57 tisuća djece i mladih s invaliditetom obuhvaćeno prilagođenim oblicima školovanja, a većinu čine dječaci.
Na tržištu rada evidentirano je više od 26 tisuća zaposlenih osoba s invaliditetom, od kojih većina ispunjava kvotni uvjet za poslodavce. Posebno su izdvojeni podaci o 54.640 hrvatskih branitelja s invaliditetom i gotovo tri tisuće osoba s invaliditetom koje su posljedica ratnih i poratnih okolnosti.
Općenito, podaci pokazuju da je broj osoba s invaliditetom u Hrvatskoj stabilan, ali da raste udio starijih građana unutar te populacije.
Struktura invaliditeta sve je složenija, a istovremeno raste potreba za prilagodbom obrazovnog sustava, tržišta rada i zdravstvenih usluga.
Izvješće ističe važnost integriranog pristupa i pravodobnog prikupljanja podataka kako bi se politike usmjerile na smanjenje prepreka u svakodnevnom životu osoba s invaliditetom.
