Otkriveno je kako temeljita i redovna oralna higijena u djetinjstvu može smanjiti rizik od srčanih bolesti u odrasloj dobi
Danas gotovo da i ne postoji čovjek koji nema barem minimalnih problema sa zubima ili desnima. Međutim gotovo nitko ne zna da zbog bolesti zubiju, odnosno bolesti desni ili usne šupljine može doći do srčanog udara. Ovu činjenicu potvrdila su genetska istraživanja, klinička ispitivanja i laboratorijski tekstovi, piše Sciencealert.
Naime, ova teza razvila se tijekom godina istraživanja, a sada su znanstvenici došli do novih otkrića koja su dodatno, moglo bi se reći i nepobitno, potvrdila da su srčani problemi koji su uzrokovani začepljenjem arterija zapravo usko povezani sa parodontnom bolešću.
Istraživači su uzeli u obzir da do srčanog zastoja ili začepljenja arterija vrlo vjerojatno dolazi zbog toga što bakterije iz čovjekovih usta kroz oštećene desni ulaze u tijelo te da bi to mogao biti jedan od glavnih razloga zbog kojih se događa začepljenje i oštećenje arterija te dolazi do srčanog udara.
-Vaša usta i vaše srce su povezani. Bolesti desni i loša oralna higijena mogu omogućiti bakterijama ulazak u krvotok, uzrokujući upalu koja može oštetiti krvne žile i povećati rizik od srčanih bolesti – istaknuo je dječji kardiolog Andrew Tran.
Veliki problem leži u tome što začepljenje, odnosno oštećenje krvnih žila može doći zbog više faktora koje izaziva čovjek svojim neurednim načinom života, odnosno lošim životnim navikama.
U te loše životne navike spadaju pušenje i nezdrave prehrambene navike kao što je pretjerani unos rafiniranog šećera kroz hranu. Sve to može dovesti do pretilosti koja zna biti triger za probleme s desnima ili aterosklerotsku kardiovaskularnu bolest (ASCVD).
Neke studije istraživale su prehrambene navike ljudi u djetinjstvu te je otkriveno kako temeljita i redovna oralna higijena u djetinjstvu može smanjiti rizik od srčanih bolesti u odrasloj dobi.
-Postoje snažni dokazi da liječenje parodontalne bolesti poboljšava parametre, poput krvnog tlaka, razine kolesterola lipoproteina visoke gustoće i upalnih markera. Ovo je važno otkriće jer je poznato da ovi kriteriji povećavaju budući kardiovaskularni rizik i pružaju moguću vezu između parodontalne bolesti i ASCVD-a – pišu istraživači u objavljenom radu.
Znanstvenici tvrde da bi se trebale obaviti detaljnije studije koje obuhvaćaju bolesti srca i zdravlje desni. Tako bi jedno od ključnih istraživanja moglo biti usmjereno na pronalazak odgovora na pitanje, pomažu li terapije za liječenja parodontoze u prevenciji aterosklerotske kardiovaskularne bolesti.
Ako se i u budućim istraživanjima bude utvrdilo da liječenje parodontoze sprječava pojavu ASCVD-a, možda bi se uzročnika moglo zaustaviti na vrijeme te ne bi toliko često dolazilo do srčanih bolesti koje su jedan od najčešćih uzročnika smrti u svijetu.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Circulation.
