Hrvatska još uvijek nema nacionalni program za borbu protiv arterijske hipertenzije. To je činjenica koja bi trebala zabrinuti sve – stručnjake, institucije, ali i širu javnost
Hrvatski dan hipertenzije obilježava se 11. studenoga, na dan rođenja profesora Miljenka Marinkovića, utemeljitelja Hrvatskog društva za hipertenziju i pokretača hipertenziologije u Hrvatskoj. Taj dan posvećen je podizanju svijesti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja povišenog krvnog tlaka, jednog od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice.
Povišeni krvni tlak, odnosno arterijska hipertenzija, najvažniji je čimbenik rizika za srčane i moždane bolesti te vodeći uzrok smrti i izgubljenih godina života u Hrvatskoj.
Prema podacima Eurostata, upravo naša zemlja ima najveću učestalost hipertenzije u Europi među osobama starijima od 15 godina. Nacionalna studija EHUH-2 pokazala je da čak 51,7 posto odraslih Hrvata ima povišeni krvni tlak, što predstavlja zabrinjavajući porast od 15 posto u odnosu na istraživanje provedeno prije petnaest godina.
Prema izvješćima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, hipertenzivna bolest nalazi se na drugom mjestu kao uzrok smrti u ukupnoj populaciji, a među ženama je već postala vodeći uzrok smrtnosti. Procjenjuje se da više od 1,6 milijuna građana boluje od arterijske hipertenzije, dok gotovo 1,2 milijuna osoba ima trajno nekontrolirane vrijednosti krvnog tlaka.
Takvi podaci jasno pokazuju da je riječ o ozbiljnom zdravstvenom problemu koji zahtijeva sustavan pristup i koordinirane mjere na nacionalnoj razini.
Unatoč ovim alarmantnim pokazateljima, Hrvatska još uvijek nema nacionalni program za borbu protiv arterijske hipertenzije. To je činjenica koja bi trebala zabrinuti sve – stručnjake, institucije, ali i širu javnost.
Dok se takav program ne uspostavi, Hrvatska liga za hipertenziju, zajedno sa svojim partnerima, nastavlja provoditi brojne akcije, edukacije i kampanje s ciljem smanjenja rizika i posljedica ove tihe, ali izrazito opasne bolesti.
