Iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad tvrde kako su primorani na ponovno vještačenje slati pacijente čiji nalazi nisu bili usklađeni s važećim odredbama o metodologiji vještačenja po kojima se vještači od 2015. godine
Zakon o inkluzivnom dodatku stupio je na snagu 1. siječnja 2024. godine, a zamijenio je i objedinio četiri vrste pomoći osobama s invaliditetom – osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu do zaposlenja. Dodjeljuje se u pet razina ovisno o stupnju invalidnosti, u iznosima od 138 do 720 eura.
Iako je spomenuti zakon krenuo s provedbom prije godinu i pol dana, pravo na inkluzivni dodatak mnogi još čekaju.
Inkluzivni dodatak u Hrvatskoj trenutno prima 176.747 što odraslih, što djece s invaliditetom, dok je pokrenutih zahtjeva za ostvarivanje prava gotovo 344.000, a riješenih 203.000.
To znači da na pokretanje postupka čeka još nešto više od 108.000 ljudi, a mjesecima nema pomaka po pitanju njihovog statusa za inkluzivni dodatak. Većina ljudi koja čeka ostvarivanje prava još uvijek nije pozvana na prvo vještačenje, dok su neki od njih pozvani i po drugi put kako bi prolazili istu muku i ponovno dokazivali nešto što je već prethodno utvrđeno.
Jedna je stvar kada se radi o osobi koja je zadobila trenutni invaliditet, ali pozivaju se osobe koje imaju trajni invaliditet i čije se stanje s godinama ne može popraviti.
– Nas je i ‘Inicijativa od šutnje do promjene’, koju čine stručnjaci iz područja socijalne skrbi, pozvala da ih podržimo u zahtjevima da se uopće ne vještače ljudi čija medicinska dokumentacija nepobitno pokazuje da imaju najteže dijagnoze. To je gubitak vremena i resursa, tim više što je sustav socijalne skrbi posve devastiran. Ljudi odlaze iz njega, ne žele raditi. Nema dovoljno socijalnih radnika i pravnika po zavodima za socijalnu skrb, a nema ni dovoljno vještaka – kazala je za portal 24 sata predsjednica Udruge Sjena Suzana Rešetar.
Prema svemu navedenom, evidentno je kako ne postoje resursi, kao ni stručni kadar koji bi mogao izvještačiti toliki broj ljudi pa se samim tim nameće pitanje zbog čega se ponovo vještače ljudi kojima se stanje, po medicinskoj dokumentaciji, svakako ne može promijeniti.
Kako navodi portal 24 sata, iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad tvrde kako su primorani na ponovno vještačenje slati pacijente čiji nalazi nisu bili usklađeni s važećim odredbama o metodologiji vještačenja po kojima se vještači od 2015. godine.
Radi se o apsurdu jer bilo kakva metoda vještačenja pokazat će iste rezultate, točnije, nepromjenjivost stanja teško bolesnih osoba.
Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava i socijalne politike tvrde kako novca za redovito isplaćivanje inkluzivnog dodatka u proračunu ima, te ako trenutno raspoloživa sredstva ne budu dovoljna, ista će biti osigurana preraspodjelom iz državnog proračuna.
Postavlja se pitanje, ako novaca u za isplaćivanje inkluzivnog dodatka država ima, zbog čega je onda toliko ljudi još uvijek na čekanju za vještačenje.
