Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan, stalna izvjestiteljica eurosocijalista o sigurnosti hrane, upozorava na prijetnje koje ublaživanje zakona o GMO hrani može donijeti hrvatskim građanima

Europska komisija će u prvih 100 dana mandata iznijeti novu viziju budućnosti poljoprivrede i prehrambene industrije u EU. Trenutno se razmatraju nova pravila za korištenje GMO tehnika u poljoprivredi, što bi moglo donijeti promjene u načinu uzgoja hrane i u Hrvatskoj.

– Bilo kakav pomak prema ublaživanju postojećih zakona o GMO hrani u korist industrije lako može ugroziti zdravlje i dobrobit naših građana, bez stvarne potrebe ili koristi. Ljudi imaju pravo znati što jedu i da je hrana koju konzumiraju sigurna – tvrdi Borzan.

Iako bi GMO možda mogao igrati određenu ulogu u borbi protiv gladi u pojedinim dijelovima svijeta, Europa se nalazi u drugačijoj situaciji jer ima razvijenu poljoprivredu i prehrambenu industriju, ali i zakone koji štite sigurnost hrane i zdravlje građana.

– Zdravlje i sigurnost naših građana mora biti na prvom mjestu. Ako dopustimo da interesi industrije nadvladaju nad pitanjima zdravlja i sigurnosti, riskiramo dugoročno povjerenje građana u prehrambeni sustav – napominje Borzan.

Hrvatska ima dugu tradiciju prirodnog uzgoja hrane i kvalitetnih, autohtonih proizvoda. Uvođenje GMO-a moglo bi ugroziti konkurentnost domaćih poljoprivrednika i prehrambene industrije, dok bi korist uglavnom imale velike korporacije koje kontroliraju GMO tržište.

Švicarska, koja je predvodnica Europe u biotehnološkim inovacijama, produžila je zabranu GMO hrane do 2027. godine, što je dokaz velikog otpora i u najrazvijenijim državama. U Španjolskoj i Portugalu, rijetkim zemljama EU-a koje imaju blage stavove prema GMO hrani, zabilježeno je da su neki kukci razvili otpornost prema GMO kukuruzu, što tek može dovesti do većeg korištenja pesticida i dodatno ugroziti ekosustav.

– Uz trenutni, desniji sastav europskih institucija otvara se sve više prostora za ublaživanje zakona o GMO hrani. Moramo biti vrlo oprezni i zaštititi poljoprivrednike i građane od prekomjernih pritisaka industrije. Kada govorimo o GMO hrani, Hrvatska mora ostati jedna od predvodnica zemalja s najkvalitetnijom i najzdravijom hranom – Borzan zaključuje.

Izvor: Europski parlament

Hrvatska kandidatkinja za povjerenicu za Sredozemlje Dubravka Šuica uspješno je u utorak zaključila saslušanje i dobila potrebnu dvotrećinsku većinu zastupničkih klubova

Odmah nakon sastanka sastali su se koordinatori zastupničkih klubova iz odbora za vanjsku politiku pred kojim je Šuica saslušana.

Koordinatori četiriju proeuropskih stranaka Europske pučke stranke, Progresivnog saveza socijalista i demokrata, liberala (Renew) i Zelenih glasali su za Šuicu, doznaje se iz izvora sa sastanka.

Protiv su bili dvije krajnje skupine, jedna s ljevice, druga s desnice, odnosno zastupnici Ljevice i Europe suverenih naroda. Druga krajnje desna stranka, Domoljubi za Europu, bili su za to da se Šuici upute dodatna pisana pitanja u kojima bi se tražila određena pojašnjenja.

To znači da je Šuica dobila više od potrebne dvotrećinske većine. Zastupnički klubovi koji su pozitivno ocijenili Šuicu imaju 59 članova u odboru, a dvotrećinska većina iznosi 51.

Odmah po završetku sastanka koordinatora, oglasili su se iz Europske pučke stranke (EPP), najveće političke skupine kojoj pripada i Šuica i čestitali joj na potvrdi njezine kandidature za povjerenicu.

– Čestitke Dubravki Šuici na potvrdi za novu povjerenicu za Sredozemlje – objavio je EPP na društvenoj mreži X.

Izvor: Hina/Slavko Vukadin

Projekt ‘Izgubljeni u Europi’, istraživanje o nestanku više od 50.000 maloljetnih migranata bez pratnje, osvojio je Nagradu Daphne Caruana Galizia za novinarstvo za 2024. godinu

Istraživanje koje su vodili njemački, talijanski, grčki, nizozemski, belgijski, irski i britanski mediji pokazalo je da je od 2021. do 2023. diljem Europe nestalo najmanje 51.433 maloljetnih migranata bez pratnje.

Svečana dodjela nagrade održana je u Europskom parlamentu u Strasbourgu, uz prisustvo predsjednice Parlamenta Roberte Metsole, zatim potpredsjednice nadležne za Nagradu Pine Picierno te predstavnika paneuropskog neovisnog žirija.

– Ostavštinu Daphne Caruane Galizije nastavljaju novinari koji žive za istinu i odbijaju šutjeti. Njihova borba za pravdu prevladava prijetnje kojima se nastoji podrivati njihov hvalevrijedan rad. Slobodu medija treba zaštititi. Sedam godina nakon atentata na Daphne, iznova joj odajemo počast nagradom koja nas podsjeća na dugoročnu predanost Parlamenta tim temeljnim vrijednostima – izjavila je Metsola.

U razdoblju od 3. svibnja do 31. srpnja 2024. stotine novinara iz svih 27 država članica kandidirali su svoje radove. Žiri je odabrao pobjednika među trinaest finalista među 318 pristiglih ponuda.

Projekt ‘Izgubljeni u Europi’ otkrio je da od 2021. svakog dana u prosjeku nestane 47 djece koja su tek stigla u Europu. U okviru višemjesečnog istraživanja, prikupljeni su podaci iz 31 europske zemlje, među ostalim iz Austrije, Njemačke i Italije, koji otkrivaju da su dosad nestali deseci tisuća maloljetnih migranata.  Stvarna brojka mogla bi biti još veća jer zbog nedosljednog dokumentiranja, manjkavih podataka i nepotpuniih izvješća u nekim zemljama.

Ovo istraživanje nadovezuje se na rad iz 2021., koji je razotkrio da je od 2018. do 2020. u Europi nestalo više od 18 000 maloljetnih migranata. Aagje Ieven, glavna tajnica organizacije Missing Children Europe, istaknula je da su ta otkrića tek ‘vrh ledenog brijega’, jer u Europi nestaju alarmantni brojevi maloljetnih migranata, a strahuje se da su mnogi od njih žrtve trgovine ljudima i modernog ropstva.

Mediji partneri u ovom istraživanju bili su De Standaard (Belgija), Small Stream Media (Nizozemska), RBB (Njemačka), Knack (Belgija), ANSA (Italija), Domani (Italija), CNN (Ujedinjena Kraljevina/SAD), VRT (Belgija), Εfimerida ton Syntakton (Grčka), The Journal (Irska), Tagesschau (Njemačka) i NRC (Nizozemska).

Nagrada Daphne Caruana Galizia utemeljena je u prosincu 2019. odlukom Predsjedništva Europskog parlamenta. Nazvana je po malteškoj istraživačkoj novinarki, blogerici i antikorupcijskoj aktivistici koja je ubijena u eksploziji autobombe 2017. Nagrada se dodjeljuje svake godine na obljetnicu njezina ubojstva kao priznanje za izniman novinarski rad kojim se promiču ili brane temeljne vrijednosti Europske unije, kao što su ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, ravnopravnost, vladavina prava i ljudska prava.

Novinari i ekipe novinara svih nacionalnosti mogli su kandidirati svoje istraživačke radove koji su objavljeni ili emitirani u medijima u nekoj od 27 država članica. Cilj nagrade je podupirati profesionalno novinarstvo i istaknuti njegovu važnost za očuvanje slobode, jednakosti i mogućnosti.

Neovisni žiri sastoji se od predstavnika novinara i civilnog društva iz 27 država članica te predstavnika Međunarodne federacije novinara. Nagrada i novčani iznos od 20.000 eura pokazuju da Europski parlament snažno podupire istraživačko novinarstvo i prepoznaje važnost slobodnih medija.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj