U vremenu izraženih globalnih izazova – kada sigurnosne politike moraju istovremeno odgovarati na klimatske promjene, geopolitičke rizike i rastuće socijalne nejednakosti – Zagreb se pozicionirao kao prostor strateške refleksije i dijaloga

U organizaciji Sveučilišnog centra za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske zajednice inovatora, Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, Centra za potporu i inkluziju u zajednici te Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, i uz potporu relevantnih institucija Republike Hrvatske, predstavnika akademske zajednice, diplomatskog zbora te stručnjaka i predstavnika međunarodnih organizacija iz partnerskih zemalja, 28. svibnja 2025. godine održana je međunarodna stručno-znanstvena konferencija pod nazivom ‘Urbana sigurnost u 21. stoljeću: Lokalna zajednica u službi prevencije, inovacija, inkluzije i otpornosti’.

Domaćin skupa bio je Sveučilišni centar za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu, čime je dodatno istaknuta važnost povezivanja znanstvene misli, lokalnih politika i međunarodne suradnje u oblikovanju sigurnosnih strategija za budućnost.

– Urbana sigurnost 21. stoljeća traži i socijalnu stabilnost, mentalno zdravlje, otpornost zajednica i pristupačnost javnog prostora. U tom kontekstu, inkluzija nije više samo društveni ideal – ona je konkretan sigurnosni resurs. Zajednica koja ne vidi sve svoje članove nije sigurna zajednica – istaknula je predsjednica Organizacijskog odbora konferencije, Andreja Marcetić.

Na Konferenciji je poseban naglasak stavljen na pitanje ranjivosti i otpornosti osoba s invaliditetom u kontekstu kriznih i izvanrednih situacija. Zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Gordana Glibo, upozorila je kako isključivanje osoba s invaliditetom iz planiranja sigurnosnih politika predstavlja ne samo društvenu nepravdu, već sustavni sigurnosni rizik.

– Društvo koje ne uključuje sve svoje članove – starije, osobe s invaliditetom, djecu, migrante – postaje strukturalno ranjivo. Inkluzija u planiranju sigurnosnih politika nije samo pitanje jednakih prava, već temeljna strategija prevencije – istaknula je Glibo.

Osobe s invaliditetom su često u povećanom riziku tijekom izvanrednih situacija zbog nekoliko ključnih čimbenika: fizičke nepristupačnosti prostora i skloništa, nedostatka pristupačnih informacija (u alternativnim formatima), prekida u podršci (osobni asistenti, terapije, medicinska oprema), te slabog institucionalnog odgovora koji ne prepoznaje njihove specifične potrebe.

U tom kontekstu, Glibo je naglasila kako je ključan pomak od percepcije osoba s invaliditetom kao pasivnih korisnika zaštite prema njihovom aktivnom uključivanju u sve faze planiranja, odlučivanja i edukacije. Uključivanje predstavnika udruga osoba s invaliditetom u rad kriznih stožera, izradu evakuacijskih planova te edukaciju službi za spašavanje mora postati standard, a ne iznimka. Dodatno, postavila je pitanje operativne spremnosti sustava zaštite i spašavanja: koliko su žurne službe zaista obučene i spremne reagirati u situacijama u kojima su ugrožene osobe koje se kreću uz pomoć ortopedskih pomagala, koriste znakovni jezik ili imaju kognitivne teškoće?

Kao dio konkretnih preporuka, Glibo je predložila: razvoj pristupačnih kriznih komunikacija (npr. alarmi s vizualnim signalima, informacije na znakovnom jeziku, jednostavni jezik), obveznu edukaciju svih pripadnika žurnih službi o specifičnostima invaliditeta, uspostavu stalnog dijaloga s predstavnicima osoba s invaliditetom u strukturama civilne zaštite.

Zaključno, poruka njezina izlaganja bila je jasna: inkluzija nije luksuz, već preduvjet sigurne i funkcionalne zajednice. Krize ne diskriminiraju, ali sustavi mogu – ako ne prepoznaju i ne odgovore na potrebe svih svojih članova.

Ključni programski sadržaji

Program konferencije uključio je dvije središnje panel rasprave. Prva, pod nazivom ‘Diplomacija, znanost i društvena sigurnost’, okupila je predstavnike diplomatskog zbora, sveučilišta i europskih institucija, s naglaskom na prekograničnu suradnju, kulturnu otpornost i integraciju sigurnosnih standarda u lokalne politike.

Druga panel rasprava, ‘Lokalna sigurnost, obrazovanje i civilno društvo’, predstavila je konkretne inicijative provedene u školama, zdravstvenim ustanovama, ustanovama iz sustava socijalne skrni, lokalnoj samoupravi – vijećima za prevenciju vijeća gradskih četvrti te organizacijama civilnog društva koje svakodnevno oblikuju sigurnosnu kulturu na terenu.

Kroz dva panel segmenta i niz stručnih izlaganja, konferencija je obuhvatila širok raspon tema: diplomaciju, znanost, urbanu mobilnost, inkluziju, zdravstvo, obrazovanje, sustav socijalne skrbi, akademsku zajednicu, univerzalnu prevenciju, digitalnu sigurnost i kriznu edukaciju

Predstavljeni su konkretni modeli dobre prakse koji aktivno uključuju osobe s invaliditetom, mlade, obrazovne institucije i civilni sektor u izgradnju otpornijih, pristupačnih i sigurnijih lokalnih zajednica.

Umjetnost, inkluzija i održivost kao temelj urbane otpornosti

U okviru konferencije ‘Urbana sigurnost u 21. stoljeću’ predstavljeni su radovi Jelene Perković, osobe s invaliditetom, u sklopu humanitarne prodaje usmjerene na promicanje inkluzije, održivog razvoja i art terapije.

Jelena, koja živi s cerebralnom paralizom i epilepsijom, autorica je brenda ‘Jelenini anđeli dobrih želja’, kroz koji razvija vlastiti model socijalnog poduzetništva i umjetničkog izraza. Njezini oslikani radovi na platnenim vrećicama promoviraju ekološku osviještenost, a međunarodna priznanja svrstavaju njezin rad među relevantne primjere dobre prakse na globalnoj razini.

Ovaj doprinos pokazuje kako umjetnost i kreativne industrije mogu biti strateški alat u jačanju urbane sigurnosti, potičući mentalno zdravlje, društvenu povezanost i otpornost zajednice, u skladu s načelima održivog razvoja i europskih socijalnih politika. Aktivno uključivanje ranjivih skupina u javni prostor i procese stvaranja pridonosi razvoju inkluzivnih, sigurnih i otpornih gradova budućnosti.

Zaključno, međunarodna stručno-znanstvena konferencija ‘Urbana sigurnost u 21. stoljeću: Lokalna zajednica u službi prevencije, inovacija, inkluzije i otpornosti’, je potvrda strateške orijentacije prema urbanoj sigurnosti koja je inkluzivna, anticipativna i vrijednosno utemeljena. Urbana sigurnost, kako je danas razumijemo, nije ostvariva bez institucionalnog usmjerenja prema uklanjanju prepreka, osiguravanju pristupačnosti i ravnopravnom uključivanju svih građana u oblikovanje sigurnosnih politika.

Upravo tome teži ‘Zagrebačka strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2022.–2025.’, koja u svojim mjerama promiče univerzalni dizajn u planiranju javnog prostora, traži da se osobe s invaliditetom sustavno uključuju u javne rasprave, krizne protokole i procese donošenja odluka, te podupire edukaciju o ljudskim pravima i aktivnom građanstvu kroz obrazovni i civilni sektor.

U tom kontekstu, Zagreb ovom konferencijom ne nudi samo deklarativnu potporu inkluziji, već pokazuje operativnu spremnost da inkluzivne politike prevede u konkretne sigurnosne prakse. Grad koji uključuje osobe s invaliditetom ne samo kao korisnike, već kao aktere otpornosti i nositelje promjene, gradi društvo otpornije na krize, stabilnije u izazovima i pravednije u svakodnevici.

Urbana sigurnost i inkluzija – gradovi kao saveznici osoba s invaliditetom

U vremenu izraženih globalnih izazova, kada sigurnosne politike moraju odgovarati na klimatske promjene, geopolitičke rizike i socijalne nejednakosti, inkluzija osoba s invaliditetom više ne može biti promatrana kao pitanje dodatne pažnje, već kao temelj sigurnosne otpornosti svake zajednice.

Konferencija ‘Urbana sigurnost u 21. stoljeću: Lokalna zajednica u službi prevencije, inovacija, inkluzije i otpornosti’, održana 28. svibnja 2025. u Zagrebu, otvorila je novo poglavlje u promišljanju odnosa između pristupačnosti, prava i sigurnosti.

Kroz panel rasprave i primjere dobre prakse, predstavljeni su modeli urbane otpornosti koji aktivno uključuju osobe s invaliditetom kao subjekte sigurnosti, a ne isključivo kao korisnike zaštite. Govorilo se o važnosti uključivanja osoba s invaliditetom u krizne edukacije, prilagodbe evakuacijskih planova i komunikacijskih sustava, korištenja pametne tehnologije za inkluzivno upravljanje krizama, suradnje s udrugama koje imaju iskustvo izravnog rada s ranjivim skupinama.

Konferencija je naglasila značaj intersektorske suradnje, povezivanja politike prevencije, pristupačnosti, zdravlja, obrazovanja i digitalne sigurnosti u cjelovit pristup urbanoj otpornosti. Ujedno otvara pitanja o implementaciji međunarodnih sigurnosnih normi (npr. ISO 22301, ISO 21542) u lokalne sustave upravljanja rizicima i krizama te ujedno šalje jasnu poruku: sigurnost se više ne može graditi izolirano unutar institucija.

Gradovi i općine postaju prva crta obrane ne samo od prijetnji, nego i od društvenih nejednakosti koje, ako se zanemare, mogu prerasti u dublje oblike destabilizacije. Otpornost više nije koncept rezerviran za krizne planove – ona postaje svakodnevna društvena praksa.

Zaključno, sigurnost ne smije biti privilegij većine, već pravo svih. Grad koji ne vidi sve svoje građane – nije siguran grad. Inkluzija osoba s invaliditetom u sve faze sigurnosnog planiranja – od prevencije do odgovora – nije društvena nadogradnja, već temelj urbane strategije 21. stoljeća. Upravo zato, inkluzivna sigurnost postaje najpouzdaniji temelj otpornosti budućih gradova.

Koordinacija organizacija civilnog društva za integraciju u petak je otvorila 12. Tjedne IZBJEGLICAma! koji se uz brojne događaje i radionice održavaju u nekoliko gradova od 1. do 23. lipnja s ciljem skretanja pažnje na temu izbjeglištva unutar hrvatskog društva

Luka Kos iz Centra za mirovne studije rekao je na konferenciji za medije kako je tema ovogodišnjeg Tjedna ‘Uključive zajednice, solidarno društvo!’. U sklopu manifestacije obilježit će se i Svjetski dan izbjeglica, 20. lipnja. 

– U današnjim vremenima prostor za širenje govora, mržnje, predrasuda i stereotipa rapidno raste i razvija se. Stoga spremnost za uključivanje zahtijeva predan zajednički rad, ne samo pojedinaca, nego i različitih kolektiva koji se moraju otvoriti izbjeglicama i migrantima, a kako bi u konačnici stvorili siguran prostor za sve – rekao je Kos i pozvao građane da se pridruže na koncertima, predstavama, panelima i drugim aktivnostima u Zagrebu, Čakovcu, Osijeku, Topuskom, Mljetu i Kutini. 

Kos je rekao da je interes za učenjem jezika znatno veći, nego što su to države i poslodavci spremni napraviti organiziranjem tečaja hrvatskog jezika.

– Očekivanja da će izbjeglice i migranti biti uključeni i aktivni u našem društvu je razumno, ako država i društvo stvore konkretne prilike za takvo uključivanje. Konkretne prilike podrazumijevaju da različitost prestanemo shvaćati kao prepreku i prihvatimo je kao bogatstvo – rekao je. 

Ana Marčinko iz Isusovačke službe za izbjeglice rekla je da je ovo prilika da pokažemo na kojem se stadiju kao društvo nalazimo.

– Često zaboravljamo da je integracija dvosmjeran proces – kazala je Marčinko, dodavši da integracija i uz najbolju infrastrukturu nije moguća, ako nema suradnje s naše strane. 

Iva Bunčić Stanković iz Knjižnica Grada Zagreba (KGZ) rekla je da se u knjižnicama već osam godina provode razni programi za migrante.

– U nekim se knjižnicama već godinama odvijaju ti programi, a ravnateljica ima ideju da sljedeća godina bude cijela posvećena migracijama, tako da ćemo kroz naše programe i projekte uključiti i druge knjižnice – rekla je Bunčić Stanković.

Dinko Kreho i Jan Jaffo iz Centra za kazalište potlačenih – POKAZ, govorili su o svom programu poučavanja hrvatskog kao stranog jezika kroz kazališne metode.

Pavlica Bajsić u ime Centra za kulturu Trešnjevka, Novi prostori kulture i Centra kulture Ribnjak rekla je da su dali svoju podršku manifestaciji, raznim radionicama i aktivnostima.

Sudjelovanje u sportskim aktivnostima omogućuje stjecanje važnih životnih vještina, kao što su timski rad, komunikacija i rješavanje konflikata

Poslušaj članak

Ministarstvo turizma i sporta objavilo je otvoreni (trajni) poziv na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom ‘Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport’, u sklopu Europskog socijalnog fonda plus i programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027.. Poziv je otvoren od 3. lipnja 2025. do 31. prosinca 2026. godine do 16 sati, a zaprimanje projektnih prijava započinje 2. srpnja 2025. od 9 sati.

Projektni prijedlozi podnose se isključivo elektroničkim putem putem informacijskog sustava eKohezija. Za pristup sustavu preporučuje se korištenje preglednika Google Chrome ili Microsoft Edge.

Cilj ovog poziva je poticanje socijalne uključenosti kroz sportske i sportsko-rekreativne aktivnosti za djecu i mlade koji su u riziku od socijalne isključenosti. To uključuje djecu i mlade iz obitelji nezaposlenih roditelja, korisnika dječjeg doplatka, bez odgovarajuće roditeljske skrbi, iz jednoroditeljskih obitelji, obitelji s troje ili više djece, kao i djecu s teškoćama u razvoju, mlade s invaliditetom te djecu i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju.

Sudjelovanje u sportskim aktivnostima pomaže razvoju životnih vještina poput timskog rada, komunikacije i rješavanja sukoba. Također doprinosi boljem fizičkom zdravlju, smanjenju simptoma anksioznosti i depresije te potiče osjećaj zadovoljstva. Kroz edukativne radionice, projekt dodatno podiže svijest o važnosti zdravih životnih navika, uz prilagodbu sadržaja specifičnim potrebama ciljanih skupina.

Poziv je usmjeren na povećanje dostupnosti sportskih sadržaja za ranjive skupine, s krajnjim ciljem njihove aktivnije integracije u zajednicu.

Prihvatljivi prijavitelji su udruge upisane u Evidenciju pravnih osoba u sportu, kao I osnovne i srednje škole koje imaju osnovano školsko sportsko društvo.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava iznosi 19.000.000,00 eura, od čega 85 posto (16.150.000,00 eura) dolazi iz ESF+, a 15 posto (2.850.000,00 eura) iz nacionalnog sufinanciranja. Projekti mogu trajati od 12 do 36 mjeseci, s minimalnim iznosom potpore od 50.000,00 eura, a maksimalnim do 150.000,00 eura.

Za sve upite u vezi s ovim pozivom, moguće je kontaktirati nadležno Ministarstvo turizma i sporta putem e-pošte na adresu esf.pozivi@mints.hr, najkasnije 14 kalendarskih dana prije isteka roka za podnošenje projektnih prijedloga. U predmetu elektroničke pošte obavezno je navesti referentni broj i naziv poziva.

Više informacija dostupno je ovdje.